U poneđeljak je u crnogorskom paralamentu održan neformalni sastanak na kojem je odlazeći premijer Dritan Abazović predložio mandataru za sastav nove vlade Miodragu Lekiću model održanja postojeće Vlade i nakon 15. marta kada ističe rok da Lekić parlamentu preda prijedlog sastava nove izvršne vlasti, saznaje Pobjeda iz više izvora parlamentarne većine.

Prema istim izvorima, razgovorima je prisustvovao i jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić, ali iz te političke grupacije Pobjedi je rečeno da Mandić nije bio na sastanku već je sa odlazećim premijerom razgovarao prije desetak dana, ,,na sličnu temu i na Abazovićevu inicijativu“.

Lider Demosa Miodrag Lekić je na posljednjem prošlogodišnjem skupštinskom zasijedanju voljom parlamentarne većine proglašen za mandatara 44. Vlade Crne Gore, na osnovu vrlo kontroverznih Izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore, kojima je, mimo Ustava Crne Gore, oduzeto pravo aktuelnom predsjedniku Đukanoviću da predlaže mandatara.

Iako je mandatar od 29. decembra, Lekić ima rok do 15. marta da predloži parlamentu sastav nove vlade, jer je rok od 90 dana skraćen završnim odredbama Izmjena Zakona o predsjedniku. Prema kojima rok od 90 dana traje ne od proglašenja mandatara, već od usvajanja Izmjena Zakona o predsjedniku (16. decembar).

Dva mjeseca kasnije i samo 13 dana do isteka roka, mandatar Lekić nije daleko odmakao u sastavljanju kabineta. Naprotiv: pokazalo se da Abazovićeva Ura i SNP Vladimira Jokovića, stranke koje sada čine ogromnu većinu Vlade, nijesu voljni da se odreknu sadašnjih pozicija, niti da daju ,,zeleno svjetlo“ poslanicima njihovih stranaka da izglasaju novu Lekićevu vladu.

Drugim riječima: većina od 41 poslanika koji su proglasili Lekića za mandatara više ne postoji. Indirektno je to priznao prije nekoliko dana i mandatar.

– Pregovori o formiranju nove vlade nastavljeni su, ali ne idu očekivanom dinamikom – kazao je Lekić.

Pokret Ura, odnosno koalicija „Crno na bijelo“, i SNP imali su, rekao je Lekić, dosta primjedbi u smislu da to nije dobro organizovano i, u obraćanju javnosti naznačio da ostaje pri istom stavu od ranije - ,,ili će ta vlada biti ozbiljna, ili je neće biti“.

Bila je to poruka koju je ambiciozni Abazović vidio kao slabost i mogućnost da politički djeluje – da bi ostao u fotelji predsjednika Vlade Crne Gore.

ABAZOVIĆEVA PONUDA

Prema informacijama Pobjede, Abazović je Lekiću tokom razgovora u parlamentu izložio ponudu: da se Lekić povuče i vrati mandatarsku poziciju Skupštini, a da Demokratski front i ostatak parlamentarne većine podrže prijedlog da Dritan Abazović bude novi-stari premijer.

Zauzvrat, Abazović je Lekiću ponudio, zbog ,,izuzetnog diplomatskog i političkog iskustva“ funkciju ministra vanjskih poslova, eventualno i potpredsjedničko mjesto, dok bi Demokratski front mogao da računa na nekoliko ministarskih mjesta, kao i mjesto za Nebojšu Medojevića kao koordinatora reformi u bezbjednosnom sektoru, kako je bilo predviđeno još 2020. godine.

Prema obrazloženju Abazovića, tako bi se vratila politička snaga ,,staroj“ parlamentarnoj većini, ali i izbjeglo suočavanje na vanrednim parlamentarnim izborima koji bi mogli biti vrlo neizvjesni, čak i dovesti do ,,povratka suverenističkih partija“ na pozicije vlasti, naročito u slučaju pobjede Mila Đukanovića na predsjedničkim izborima 19. marta.

Sličnu projekciju ,,novog početka“ Abazović je, prema saznanjima Pobjede, prije desetak dana ponudio i Andriji Mandiću, tokom, takođe, neformalnog sastanka u prostorijama Skupštine Crne Gore.

Kako je rečeno iz krugova bliskih Demokratskom frontu, Abazovićev prijedlog nije ozbiljno shvaćen niti razmatran kao realna opcija u toj političkoj grupaciji, iako je odlazeći premijer tokom svog mandata ,,brižljivo čuvao“ sve ljude iz DF-a koji su direktori državnih preduzeća. Upravo suprotno: premijer Abazović je maksimalno podržavao i ideju o ,,solarnoj Željezari“ Milutina Đukanovića i ćutao na stotine i stotine partijskih zapošljavanja kadra DF-a, ne samo u privrednim društvima nego i u javnoj upravi.

Premda izgleda kao ,,nepristojna ponuda“, nije Abazović odigrao ovu partiju šaha baš bez strategije.

DVOSTRUKA IGRA

Odlazeći premijer je izračunao da Miodrag Lekić bez ,,političkog amina“ Ure i SNP-a ne može sastaviti 44. vladu Crne Gore koja bi imala podršku 41 poslanika u Skupštini Crne Gore.

I dobro zna da Lekića od političkog fijaska dijele samo dani: neuspjeh sastavljanja nove izvršne vlasti značio bi politički kraj za lidera Demosa, ali i kompromitaciju Demokratskog fronta koji bi ponovo pokazao da nema nikakvu kontrolu u donošenju odluka unutar parlamentarne većine.

Zato je Abazović i odigrao ulogu ,,dobrog momka“ koji nudi Lekiću i liderima Fronta poziciju u Vladi – ali samo ako pristanu da on ostane premijer. Iz sadašnje pozicije, premijeru je to politički ,,win-win“ situacija: ukoliko ,,prijatelji“ iz Fronta odbiju, biće da ne prihvataju kompromis, ako prihvate ispašće da je Abazović ostvario cilj i ostao prvi čovjek izvršne vlasti.

Istovremeno, Abazović ima i drugi plan da produži svoj premijerski ,,život“. Kako su nedavno izabrane sudije Ustavnog suda i ta institucija počela sa intenzivnim radom, samo se broje dani kada će, po zahtjevu Centra za demokratsku tranziciju, sudije procjenjivati ustavnost Izmjena Zakona o predsjedniku Crne Gore. Čak i poslanici parlamentarne većine znaju da su se dižući ruke za taj zakonski akt grubo poigrali sa Ustavom Crne Gore.

,,VJEČITI“ PREMIJER

Kada Ustavni sud zvanično utvrdi neustavnost, ukoliko to bude do 15. marta, biće potpuno nova pravna i politička realnost: iz pravnog poretka Crne Gore nestaju Izmjene Zakona o predsjedniku kao da ih nikada nije bilo, ali i pozicija Miodraga Lekića kao mandatara, kao da ga parlament nikada nije proglasio!

A Dritan Abazović ostaje predsjednik Vlade Crne Gore, sve do izbora nove vlade i novog premijera. Kojeg, s obzirom na sadašnji raspored snaga u parlamentu, može izabrati jedino nova Skupština, nakon vanrednih parlamentarnih izbora. A vanrednih izbora može biti – jedino uz zajedničko glasanje dva najveća politička protivnika – Demokratske partije socijalista i Demokratskog fronta, što je gotovo nemoguće.

Možda je sada i jasnija igra koju vodi odlazeći premijer, koja se svodi na to da Dritan Abazović bude predsjednik Vlade sve do kraja mandata sadašnjeg parlamenta. Uostalom, odlazeća se Vlada i ne ponaša kao da namjerava skoro da ide – nadavno su usvojili srednjoročni plan razvoja do 2024. godine.

Medojević: Abazović ne može računati na podršku PZP-a

S obzirom na to da je jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević žestok kritičar Dritana Abazovića i njegove vlade, pitali smo ga da li je za njega i Pokret za promjene prihvatljiva opcija da aktuelna izvršna vlast ostane, na što je on rekao da Abazović ne može računati na njihovu poruku, ali da će konačnu odluku, svakako, donijeti organi te partije.

– Dritan zbog izdaje birača, koalicije sa DPS-om i višestrukih prevara u odnosu na DF, te zbog učešća u švercu cigareta i veza sa narkokartelima ne može da računa na podršku PZP. Ali, ako neko izađe sa takvim prijedlogom nadležni organi PZP će zauzeti svoj stav – kazao je Medojević za Pobjedu.

Izvor: Pobjeda