Prema njegovim riječima, i mnogo bogatije i veće države traže alternative kroz nabavku drugih tipova aviona i helikoptera, dok naša zemlja - zbog propusta izvršne vlasti od prije godinu i po - još uz velike napore pokušava da nadoknadi izgubljeno vrijeme i uoči požarne sezone stavi u funkciju ukupno pet vazduhoplova (aviona i helikoptera) iz sastava Avio-helikopterske jedinice.

Koje su opcije 

Ideja o potrebi da se nabave „kanaderi“ inovirana je nedavno iz nevladinog sektora, a NVO Ozon je prepoznala Nikšić i Kapino polje kao adekvatnu bazu za tu vrstu namjenskih vazduhoplova, zbog jezera pogodnih za prihvat vode. Iz Direktorata ne spore mnogo puta dokazane efekte ovih letilica, ali ukazuju i na druge aspekte.

Bešović ističe da je proizvodnja „kanadera“ u jednom momentu bila i obustavljena, pa ponovo pokrenuta, a cijena, zavisno od modela, dostiže i do 35 miliona eura, a njegovo godišnje održavanje je oko milion i po eura.

- Opslužuje ga devet članova posade, što uključuje pilote, inžinjere... Nikada se ne kupuje jedan avion, već makar dva, zbog kontinuiteta djelovanja na terenu i perioda naleta. Sve bi to za našu zemlju predstavljalo veliko ulaganje. Ne bismo mogli da ih kupimo, niti održavamo, o čemu svjedoče iskustva zemalja koje ih već imaju od ranije, a flota je svedena na svega nekoliko i nerijetko se kuburi sa ispravnošću starijih aviona – navodi Bešović.

Napominje da su idealno rješenje za zemlje koje imaju dugu liniju obale, poput Hrvatske, Italije, Grčke...

Naglašava da, prema sadašnjim tendencijama i kretanjima na tržištu, što su prepoznale zemlje poput Grčke i drugih, kao alternativu prepoznaju „er traktor“, tip aviona koji je i Crna Gora ranije uključila u sastav svoje flote, modifikaciju postojećih helikoptera, ili nabavku specijalizovanih višenamjenskih helikoptera kakve je u oktobru prošle godine nabavila Srbija, tipa ,,kamov“ (Ka-32).

Kapacitet rezervoara za vodu „er traktora“ je oko 3.000 litara, što je nekih 50-60 odsto u odnosu na kanader. Ali cijena iznosi tri miliona eura, dakle deseti dio kanadera.

Ta je, kako kaže, firma prebukirana narudžbama, jer mnoge zemlje su naručivale po 10-15 letilica. Ali svakako, procjena je da bi u perspektivi trebalo razmišljati o tom rješenju, kao i adaptiranju helikoptera pratećom opremom za nošenje specijalnog vedra sa vodom.

Sa druge strane, letilice, poput helikoptera KA 32, zbog manevarskih sposobnosti, velikog kapaciteta vode (5.000 litara) i pogodnosti za upotrebu u brdovitim i planinskim predjelima su idealna opcija, a njihova cijena je trećina „kanadera“.

Greške u koracima 

Bešović ističe da Crna Gora ulaže velike napore da u potpunosti osposobi pet vazduhoplova za koje je procijenjeno da je ulaganje opravdano.

Kako kaže, kako se prije godinu i po nije reagovalo na vrijeme u međuvremenu su se, od početka rata u Ukrajini, prilike na tržištu usložile, mnogo teže se uspostavljaju pokidane karike u nabavci materijala i djelova. Cilj je da planirana flota bude kompletirana, odnosno operativna i stavljena u punu funciju.

- Procjene su da, ukoliko ne dođe do komplikacija u realizaciji ugovora, na koje bi mogle da utiču promjena cijena u reprolancima vezanim za avio-industriju, početkom jula 2023. godine možemo očekivati da budu funkcionalna dva helikoptera i tri protivpožarna aviona, odnosno svi vazduhoplovi Ministarstva unutrašnjih poslova koji se planiraju za dalju upotrebu – potvrdio je Bešović.

Kako je Pobjeda pisala, krajem prošle godine, trenutno je funkcionalan helikopter „augusta bel“ AB 412 d, očekuje se vraćanje jednog protivpožarnog aviona tipa „er traktor“ u operativno stanje, nakon redovnog remonta propelera.

Prošlogodišnja situacija sa požarima ukazala je u kojoj mjeri nesinhronizacija državnih organa može negativno da utiče na spremnost i kapacitete službi za adekvatno reagovanje.

Odobravanja sredstava za potrebe AHJ za vrijeme Krivokapićeve vlade kasnilo je zbog kalkulisanja Ministarstva finansija da, na osnovu informacija MUP-a o stanju u tom sektoru, blagovremeno predvidi i odobri novac. Krivicu za to potom je resor ministra Milojka Spajića prebacivao na ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića i pored činjenice da je MUP tokom 2021. godine u nekoliko navrata stanje u AHJ zvanično prezentovao Vladi.

Zbog nepravovremenog odobravanja sredstava tokom 2021. godine propušteno je blagovremeno sprovođenje tendera za osnovne stavke potrebne za osposobljavanje, odnosno održavanje u letnom stanju aviona i helikoptera kojima raspolaže MUP. To je dovelo do toga da minula požarna sezona bude dočekana bez upotrebljivih letilica, a Direktorat i službe zaštite i spašavanja na terenu mogle su jedino da se oslone na dva helikoptera Vojske Crne Gore.

Procedure 

Bešović je ponovio da zbog prilično komplikovanih procedura postupka javnih nabavki, svako neblagovremeno reagovanje i kašnjenje u opredjeljivanju sredstava i pokretanju procedura za popravku vazduhoplova izaziva dodatno kašnjenje u stavljanju ove jedinice u puno operativno stanje, što se potvrdilo tokom minule dvije godine.

- Vrijeme propušteno u prethodnim godinama, kao i problemi sa nefunkcionisanjem elektronskih javnih nabavki po dobijanju sredstava tokom 2022. godine pokušali smo intenzivnim radom da nadomjestimo. Potpisani su ugovori za popravku protivpožarnih aviona. Pokrenut je tender za servisiranje helikoptera AB 212, a 30. decembra pokrenut je i postupak za servisiranje motora protivpožarnih aviona, čime su zaokruženi postupci nabavki vezanih za osposobljavanje vazduhoplova – kazao je Bešović.

Napominje se da je u budžetu za 2023. godinu za održavanje vazduhoplova opredijeljeno 2.100.000 eura za šta je navedeno da je „dovoljno za dovođenje pet vazduhoplova u plovidbeno stanje, odnosno u operativnu upotrebu, ukoliko ne dođe do nepredviđenih neispravnosti“.

EU formira vlastitu flotu „kanadera“ na prijedlog članica 

Nekoliko članica Evropske unije - Hrvatska, Portugal, Španija, Francuska, Italija i Grčka – pokrenule su inicijativu da Evropska unija u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu (rescEU) formira vlastitu flotu aviona za gašenje tipa „kanader“.

Kako su ranije pisali hrvatski i slovenački mediji, riječ je o aranžmanu prema kojem bi EU do 2029. godine trebalo da dobije 12 „kanadera“ u svom vlasništvu, a prvi avioni bi trebalo da budu operativni ne prije 2026. godine.

Ovaj ugovor bi, kako je tada najavljeno, trebalo da doprinese pokretanju proizvodnje ,,kanadera“ koja je bila u zastoju.

Veliki požari širom Evrope istovremeno, prošle godine su doveli do složenih problema za nacionalne mehanizme borbe protiv vatrene stihije. To je predstavljalo veliko opterećenje za nacionalne kapacitete i brojne zahtjeve da EU podrži zemlje koje nemaju ,,kanadere“ u nacionalnom vazduhoplovstvu.

Izvor Analitika