Da nešto ne valja u sistemu smatra i struka.

Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca i ekonomski analitičar Vasilije Kostić, u razgovoru za CdM upozorava da Ministartsvo finansija Crne Gore nastavlja da se zadužuje kod bankarskog sektora, jer je svjesno da bi izlazak na svjetsko finansijsko tržište bio vrlo upitan i skopčan sa neizvjesnom realizacijom emisije i pod potencijalno vrlo nepovoljnim uslovima tako obezbijeđenih sredstava.

“Iz tog razloga se obraća za sredstva putem klasičnog kreditnog odnos bankama, što je neuobičajeno i gdje su aranžmani vrlo skupi. To najbolje govori kako u očima finansijskog tržišta izgledaju javne finansije Crne Gore koje svaki novi kreditni aranžman košta više. Sva je prilika da će se tako biti i u buduće”, navodi Kostić.

Kako napominje, najnoviji aranžman sa Dojče bankom potvrđuje rečeno – da se proces zaduživanja pod nepovoljnim uslovima nastavlja.

“Daj šta daš kad nema drugo”

Cijena aranžmana je, kaže Kostić, naravno, nepovoljna ako se uzme u obzir da je euribor početkom februara prvi put u skoro deceniju i po prešao tri odsto a da se do sredine godine očekuje dalji njegov rast, a tek potom njegova stabilizacija, ukoliko je bude, a koja će primarno zavisiti od rezultata antiinflacionih mjera.

Vasilije Kostić

“Dakle, ukoliko mjere na suzbijanju inflkacije ne daju rezultate treba očekivati dalji rast referentnih kamatnih stopa centralnih banaka. Kako god, uslovi su vrlo nepovoljni, ali “daj šta daš kad nema drugo” jer je prioritet pošto po to obezbijediti sredstva”, poručuje sagovornik CdM-a.

Moguće nesagledive posljedice

Takvu situaciju, naravno, kako dodaje, diktira nesrazmjerno visoka javna potrošnja, s jedne strane i ono što dodatno usložnjava stvar, vjerovatna nelikvidnost budžeta uzrokovana neusklađenošću dinamike priliva i odliva sredstava odnosno prihoda i rashoda budžeta.

“Ovo je sve objektivizacija neopravdano visoke javne potrošnje. I umjesto da se neumjerena javna potrošnja restriktivnim mjerama obuzdava i na taj način finansije, kako tako, konsoliduju njoj se traže novi izvori finansiranja, potencijalno sa sve težim posljedicama po javne finansije i čitav ekonomski sistem. Kreatori ovakvog scenarija bi morali znati da zaduživanje po sve težim uslovima ubrzano obara kreditini potencijal odnosno sposobnost zaduživanja zemlje, a za onoga kome su strana sredstva neophodna, kao što su nama, to može imati nesagledive posljedice”, zaključuje Kostić u razgovoru za CdM.

Pitanje za premijera i ministra: Sa kojim pravom?

Svoj presjek stanja dao je i poslanik Socijaldemkratske partije Adnan Striković.

Situaciju koja je veoma kompleksna, uprostio je kao bi svima bila mnogo jasnija, a to je, da će i ovo zaduženje, kao i svako drugo, plaćati niko drugi do građani.

Adnan Striković

“Da neke stvari razjasnimo. Država nema svoj novac, to je novac građana Crne Gore. Analogno, država nema dugove, duguju građani Crne Gore. Dakle, država nije uzela kredit, to je kredit građana Crne Gore. I to 100 miliona eura po kamatnoj stopi od 9,32 odsto. I mi taj kredit moramo vratiti”, poručio je on.

Striković je u objavi na Facebooku upitao premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića i ministra finansija Aleksandra Damjanovića, sa kojim pravom za građane svoje države uzimaju kredit po kamatnoj stopi koja je veća od one po kojoj su građani samoinicijativno mogli poći u banku i uzeti kredit ako im se uzima.

“Da li je samo meni jasno da nas ovakvo vođenje ekonomske politike vodi u bankrot, ne države, nego naših domaćinstava. Parlamentarni izbori su jedini izlaz. Da smijenimo ove neodgovorne razmetljivce”, kazao je poslanik SDP-a.

MF: Kredit za obezbjeđivanje nedostajućih sredstava

Ministarstvo finansija je u ime Vlade Crne Gore, posredstvom kreditnog aranžmana sa Dojče bankom (Deutsche banke AG), obezbijedilo 100 miliona eura za finansiranje budžetskih obaveza u tekućoj godini i pomenuta sredstva od juče su na raspolaganju državi, saopšteno je iz iz resora Aleksandra Damjanovića.

Iz MF su naveli da je ovo zaduženje “dodatna podrška u suočavanju države sa globalnim rizicima”.

Takođe, kako dodaju, pored troškova kamate, na iznos kredita plaća se naknada za obradu kredita u iznosu od 1,35 odsto ukupne vrijednosti kredita, odnosno u iznosu 1,35 miliona eura. Naknada za obradu kredita, dodaju iz MF, plaća se kao odbitak od ukupnog iznosa kredita.

“Pozajmica od 100 miliona kod respektabilnog partnera, predviđena je Zakonom o budžetu za tekuću godinu i realizovana je u cilju obezbjeđenja nedostajućih sredstava, a u funkciji redovnog i nesmetanog izmirivanja svih obaveza države”, istakli su iz Ministarstva finansija.

CdM