Međunarodni dan žena, Osmi mart, nastao je kao dan borbe za ekonomsku, političku i socijalnu ravnopravnost žena i muškaraca. Posljednja zemlja u Evropi koja je priznala ovaj dan je Švajcarska, a pravo glasa ženama je uvela 1972. godine.

Prvi međunarodni Dan žena obilježen je 28. februara 1909. godine u Sjedinjenim Američkim Državama nakon što je Socijalistička partija Amerike izdala deklaraciju. Avgusta iste godine organizovana je Međunarodna konferencija žena socijalističke Druge internacionale. Inspirisana američkim djelovanjem povodom ovog pitanja, Njemica Luiz Čik predložila je organizovanje Međunarodnog dana žene.

Kako ona nije bila u stanju da svoje ideje sprovede u djelo, inicijativu za taj praznik preuzela je njemačka feministkinja i komunistkinja Klara Cetkin (1857—1933). Cetkinova se borila za prava žena od 1889, a prijedlog je javno iznijela tog avgusta u narodnoj kući, danas poznatoj kao “Ungdomshuset”. Prvo obilježavanje dana bilo je 18. marta 1911. u Austriji, Njemačkoj, Švajcarskoj i Danskoj, dok su ga obilježile mnoge demonstracije uz feministkinje širom Evrope. Ovaj praznik je prihvaćen u svim socijalističkim zemljama nakon što je Aleksandra Kolontaj ubijedila Lenjina da ovaj praznik prihvati kao državni. Tu praksu je preuzela i poslijeratna SSSR i njene saveznice (uključujući i SFRJ).

Kao međunarodni dan žena, 8. mart (po prvi put tačno određeni datum), prihvaćen je 1917. godine. Ujedinjene nacije su od 1975. godine, koju su proglasile za Međunarodnu godinu žena i službeno počele obilježavati Međunarodni dan žena. U međuvremenu su uvedene institucije kao što su trudničko bolovanje, ograničenje rada žena u trećoj (noćnoj) smjeni, ista plata za isti rad, pravo glasa i mnoge druge. Obično se ženama poklanja cvijeće.

Počeci proslavljanja ovog dana imali su jasnu političku boju, što svjedoči i razglednica koja se prodavala u SSSR. Tada je na njoj pisalo: Osmi mart je dan pobune radnih žena protiv kuhinjske robije. Reci NE ugnjetavanju i praznini duha rada u domaćinstvu.

Ipak, motivi su kasnije izmijenjeni, pa su za naredne godine korišćene slike mimoze, sovjetske ženske biljke. Uz to je u svim državama nestala politička nota, te Dan žena više nije isključivo praznik za komuniste.

Međunarodni dan žena danas će u Crnoj Gori biti obilježen Osmomartovskim maršom pod sloganom “Otpor sili i nepravdi”, saopšteno je iz Centra za ženska prava (CŽP).

Kako je najavljeno, učesnici će se okupiti na Trgu Nezavisnosti u Podgorici u 12 sati, gdje će govoriti aktivistkinje za prava žena Tanja Markuš, Rebeka Čilović, Milena Blagojević, Leonora Dukaj i Ivana Stanić, kao i britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks.

Iz CŽP-a su kazali da će se grupa kretati Ulicom Slobode, zatim Bulevarom Petra Cetinjskog, kojim će ići do mosta Blaža Jovanovića a zatim ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti.