Iako je i posljednjih nedelja bilo povremenog ruskog gađanja ukrajinskih elektroenergetskih objekata, to je bila najduža takva pauza još od pokretanja masovnih napada na te ciljeve početkom oktobra.

Dugo očekivani talas napada u punom obimu povodom prve godišnjice ruske invazije 24. februara nije se ostvario, iako to, smatra BBC, vjerovatno govori više o očekivanjima medija, nego o stvarnoj strategiji Rusije.

Ali, primjetna je sve sporadičnija priroda ruskih napada na infrastrukturu što zapadni zvaničnici smatraju da ukazuje na nedostatak precizno navođenog oružja – posebno projektila, potrebnih za izvođenje takvih napada sa bilo kojom mjerom efikasnosti.

“Treba im vremena da sakupe više preciznog oružja prije no što mogu da izvedu napad u paketu“, rekao je jedan zvaničnik ove nedelje.

Ukrajinska vojska je takođe postala prilično vješta u presretanju dolazećih projektila i dronova, piše BBC.

Preliminarni podaci ukazuju da je oboren značajan dio naoružanja koje je korišćeno u četvrtak, uključujući više od 70 odsto krstarećih projektila i polovina dronova.

Po riječima Valerija Zalužnjeg, glavnokomandujućeg ukrajinske vojske, još osam projektila je spriječeno u letu nečim što je opisao kao “organizovane protivmjere“.

Ali jasno, sudeći po izvještajima iz cijele Ukrajine, ostali ruski projektili su našli i pogodili svoje ciljeve.

Neko oružje, kao što su protivbrodske rakete dugog dometa “Kh-22“, koja se strmo obrušavaju na cilj sa izuzetno velike visine, teško je presresti. Isto važi i za protiv-vazduhoplovnu raketu “S-300“ koja nije projektovana za napad na mete na zemlji, ali koju ruske snage u toj ulozi sve više koriste u posljednjih šest mjeseci u Ukrajini.

Vojni analitičari se već bave najnovijim podacima, tražeći šta ruski izbor oružja pokazuje o taktici Moskve i njenim zalihama.

Prije masovnog napada u četvrtak, posmatrači su se pitali da li će Rusija istrajati u strategiji koja izgleda kao da ne funkcioniše jer, uprkos ogromnoj šteti koja je nanijeta ukrajinskoj elektroenergetskoj mreži u posljednjih šest mjeseci, ta zemlja nije pala na koljena i većina Ukrajinaca se odavno navikla na nestanke struje, neprijatnosti i povremenu opasnost.

Ukrajinski inženjeri i monteri su uspešno održavali protok struje širom zemlje, uprkos gubitku velikog broja transformatora, trafo-stanica i drugih ključnih komponenti infrastrukture.

U Kijevu i drugim gradovima, ulična rasvjeta je nedavno ponovo upaljena, olakšavajući život pješacima koji su navikli da se u potpunom mraku kreću trotoarima samo sa svijetlom svojih mobilnih telefona.

Ali, situacija je i dalje nesigurna i zvaničnici Ukrajine znaju da Rusija i dalje može da nanese ogromnu štetu, mada je sada pitanje koliko dugo, zaključuje BBC.