Korzikanski, koji je blizak standardnom italijanskom ima oko 150.000 izvornih govornika, a UNESCO smatra da je u opasnosti od izumiranja.
Presudom od četvrtka odlučeno je da je običaj korzikanske skupštine da dopusti korzikanski jezik za rasprave neustavan i stoga zabranjen.
Osim jezičnog pitanja, sud je rekao da su lokalna pravila koja učinkovito utvrđuju "postojanje korzikanskog naroda" takođe kršenje ustava.
Presuda je uslijedila nakon tužbe koju je pokrenuo prefekt Korzike - najviši predstavnik centralne vlade na ostrvu - i dolazi u trenutku kada administracija Emanuela Makrona razgovara s lokalnim političarima o davanju Korzici veće autonomije.
Vodeći proautonomistički političari odmah su se obrušili na presudu.
"Ova odluka znači oduzimanje prava članovima korzikanskog parlamenta da govore svojim jezikom tokom rasprava", rekli su predsjednik izvršnog vijeća ostrva Giles Simeoni i predsjednica korzikanske skupštine Marie-Antoinette Maupertuis.
“Prihvaćanje ovakvog stanja stvari za nas je nezamislivo”, poručili su u zajedničkom saopštenju i najavili žalbu na presudu. Korzikanskom je jeziku trebalo dati službeni status uz francuski kako bi preživio i razvijao se, rekli su.
Stranka za nezavisnost Core in Fronte na Tviteru na korzikanskom jeziku poručila je da presudu smatra "sramnom".
Šef Stranke korzikanske nacije Žan-Kristof Angelini kazao je da nam ta odluka "zvuči kao uvreda", a nazvao ju je i "nepravdom i sramotom".
Korzika ima napet odnos s francuskom centralnom vladom, s nacionalističkim pokretima koji su nekoliko decenija zahtijevali veću autonomiju ili čak potpunu nezavisnost.
Makron je prošlog mjeseca rekao da "nema tabua" o reformi statusa Korzike, sunčanog mediteranskog ostrva kojeg vole turisti. No insistirao je na tome da Korzika mora ostati dio Francuske.
Čini se da su novi pregovori između Pariza i korzikanskih lidera deblokirani uslovnim puštanjem na slobodu dvojice muškaraca osuđenih za učestvovanje u ubistvu 1998. ostrvskog prefekta Claudea Érignaca.
Komentari