Studije pokazuju da se dugovječnost zasniva na tri glavna faktora: genetici, polu i načinu života, koji uključuje komponente kao što su higijena, ishrana i vježbanje, kultura, izbor načina života (kao što su pušenje i profesija), pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, pa čak i stopa kriminala.

Prema Ujedinjenim nacijama, globalni životni vijek do 2023. bio je 70,8 godina za muškarce i 76,0 godina za žene, u prosjeku 73,4 godine. Očekivani životni vijek značajno varira po zemljama.

Između 2000. i 2016. prosječni životni vijek se povećao za 5,5 godina na globalnom nivou, što je naglašeno povećanjem od 10,3 godine u djelovima Afrike.

Lista država s najdužim životnim vijekom prema podacima UN-a obuhvata: Monako (87,01), Hong Kong (85,83), Makao (85,51), Japan (84,95), Lihtenštajn (84,77), Švajcarska (84,38), Singapur (84,27), Italija (84,20), Vatikan (84,16), Sjeverna Koreja (84,14).

Na listi država s najkraćim životnim vijekom našle su se sljedeće zemlje: Čad (53,68), Nigerija (53,87), Lesoto (54,91), Centralnoafrička Republika (55,48), Južni Sudan (56,51), Somalija (57,35), Esvatini (57,71), Namibija (59,93), Gvineja (59,55), Mali (69,03).

Prosječni životni vijek u Bosni i Hercegovini iznosi 76,18 godina, u Hrvatskoj 79,4, Srbiji 75,12.