U mišljenju Agencije za sprečavanje korupcije od 17. marta, u koje je Pobjeda imala uvid, ističe se, između ostalog, „da postupak izbora Seke Piletić za sudiju Vrhovnog suda Crne Gore suprotno važećim propisima, predstavlja ugorožavanje javnog intersa u smislu člana 44 stav 2 i člana 72 Zakona o sprečavanju korupcije i može uticati na narušavanje integriteta Sudskog savjeta“.

SELEKTIVNO ,,ČIŠĆENJE“ 

Nakon ispitnog postupka ASK ocjenjuje da je Komisija za ocjenjivanje, koju je formirao Sudski savjet i koja je svakog kandidata ocjenjivala na osnovu više kriterijuma koji su svjesno pogrešno tumačeni, pa čak i retroaktivno primjenjivani - ugrozila javni interes što upućuje na postojanje korupcije unutar Sudskog savjeta.

Dokumenta u koja je Pobjeda imala uvid dokazuju da su članovi Sudskog savjeta, koji su bili u Komisiji za ocjenjivanje rada sudija, napravili niz vrlo čudnih propusta, ali i umišljajno mijenjali pravila i tumačili ih retroaktivno za ,,posebne“ kandidate.

Tako su ,,frizirali“ ocjene u slučaju tadašnje sutkinje Apelacionog suda Crne Gore Seke Piletić.

Kada se ova odluka dovede u kontekst sa prethodnim nezakonitim prestankom sudske funkcije za čak osam sudija, koju je Sudski savjet donio 3. avgusta 2022. godine, na inicijativu tadašnjeg člana, danas specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića – neminovno se nameće zaključak da su pojedini članovi Sudskog savjeta inicirali selektivno ,,čišćenje“ kadrova iz crnogorskog pravosuđa.

KAD SE JAVI ,,ZVIŽDAČ“ 

Odlukom Sudskog savjeta od 7. marta 2022. godine u Vrhovni sud Crne Gore izabrane su dosadašnje sudije Apelacionog suda Milenka Seka Žižić, Nevenka Popović, Seka Piletić, Marijana Pavićević, Katarina Đurđić, a u krovnu sudsku instancu prešle su i dosadašnje sudije Upravnog suda Crne Gore Vojin Lazović i Snežana Vukčević.

Šira javnost je tada pozdravila odluku da se popuni sastav vrhovne sudske institucije koja je prethodnim rješenjima Sudskog savjeta u jednom periodu praktično dovedena do nefunkcionalnosti zbog manjka sudija.

Iako su pojedini pravni eksperti osporavali odluku Sudskog savjeta, jer su neke sudije diskriminatorski morale da idu u penziju, dok su druge mogle da se bave pravom u sudovima do sticanja uslova za penziju, ali ne na poziciji sudija - nije bilo suviše jakih glasova ni u Crnoj Gori, ni iz međunarodne zajednice koji bi stavili pod lupu rad tadašnjeg Sudskog savjeta.

Osam mjeseci kasnije, krajem novembra 2022. godine, na adresu Agencije za sprečavanje korupcije stigla je obimna prijava u kojoj su se precizno navodile manjkavosti odluke Sudskog savjeta, prvenstveno u slučaju izbora Seke Piletić.

Uprkos brojnim pokušajima, Pobjeda nije uspjela da iz ASK-a dobije informaciju ko je podnosilac prijave. Prema saznanjima našeg lista, riječ je o klasičnom zviždaču, osobi koja je bila veoma dobro upoznata sa čitavim procesom ocjenjivanja sudija.

Kada je, na zahtjev ASK-a, stigla tražena dokumentacija - uključujući i tekst javnog oglasa, prijave kandidata, izvještaje Centra za obuku za obuku u sudstvu i tužilaštvu, te dopis iz Vrhovnog suda – počeli su da se pojavljuju i dokazi o nepravilnostima.

U fokusu ispitnog postupka Agencije su bile odluke Komisije za ocjenjivanje koju su činili Vesna Vučković, sutkinja Vrhovnog suda i predsjednica Komisije, te članovi Vladimir Novović, tada sudija Višeg suda u Podgorici, Ana Perović-Vojinović, sutkinja Upravnog suda, Dragan Babović, sudija Osnovnog suda u Podgorici i advokat Loro Markić, član Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika.

Mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije ukazuje na brojna ogrješenja Komisije za ocjenjivanje Sudskog savjeta.

Tako je Komisija 14. februara prošle godine utvrdila ocjenu ,,odličan“ za sutkinju Seku Piletić.

Za ukupnu ocjenu sutkinje Piletić, kao i za sve ostale, Komisija je vodila računa o tri ključna kriterijuma: stručno znanje sudije, što podrazumijeva ocjenjivanje kvaliteta rada, priprema za suđenje, djelotvorno sprovođenje procesnih radnji i slično gdje je Piletić dobila ocjenu odličan; stručno usavršavanje za što je Komisija donijela ocjenu - dobar i opšte sposobnosti za vršenje sudske funkcije što je ocijenjeno odličnom ocjenom. 

Shodno Pravilniku, sudija koji ima dvije odlične i jednu dobru ocjenu može biti biran za sudiju Vrhovnog suda; a ukoliko je kandidat dobio ocjenu ,,zadovoljava“ ili ,,nezadovoljava“ – tada ispada iz igre za poziciju u višoj sudskoj instanci. 

Analiza ASK-a, na osnovu sveokupne dokumentacije, pokazala je da je Komisija za ocjenjivanje nepravilno odredila za sutkinju Piletić ocjenu iz oblasti ,,stručno usavršavanje“: Komisija je prenebregla činjenicu da u ocjenjivanom periodu – 2018-2021. Piletić nije ispunila osnovni kriterijum o obavezna tri radna dana usavršavanja za svaku godinu ponaosob.

- Utvrđuje se da sudija Seka Piletić nije ispunjavala uslove da u podkriterijumu ,,stručno usavršavanje“ bude ocijenjana sa ocjenom dobar – konstatuje se u mišljenju ASK-a.

NEJEDNAK TRETMAN

Ne samo to: pokazalo se da su za Komisiju neke kandidatkinje bile ,,jednakije“ od drugih.

Tako je učešće Piletić u istim seminarima tokom 2018. i 2019. u Mađarskoj (Budimpešta), Hrvatskoj (Cavtat) i Crnoj Gori (Budva) dvostruko vrednovano u dva različita kriterijuma – i kao stručno usavršavanje i kao učestvovanje u različitim stručnim aktivnostima?!

Sasvim je drugačije bila tretirana Natalija Boričić, sutkinja Višeg suda u Podgorici. Njeno učešće na jednom seminaru nije moglo da zadovolji dva kriterijuma kao kod njene koleginice Piletić.

Tako je učešće sutkinje Boričić na seminaru o međunarodnom organizovanom kriminalu vezanom za trgovinu ljudima i trafiking, održanom u Cavtatu u Hrvatskoj cijenjeno samo u jednoj kategoriji, za razliku od Piletić, pa je Boričić dobila ocjenu ,,nezadovoljava“ uz obrazloženje da je to učešće ,,ocijenjeno već u jednom drugom kriterijumu“.

- Takvo postupanje Komisije za ocjenjivanje Sudskog savjeta Crne Gore predstavlja nejednako postupanje u odnosu na Seku Piletić i N. B. (Nataliju Boričić- p.a.) - konstatuje Agencija.

To je samo dio favorizovanja sutkinje Piletić.

,,RETROAKTIVNI“ PRAVILNIK

Za članove Sudskog savjeta, koji su odlučivali u Komisiji za ocjenjivanje, najteža je kvalifikacija da su Piletić ocjenjivali retroaktivno, da bi joj ,,poboljšali rejting“.

Sudski savjet je 6. avgusta 2021. godine izmijenio Pravila za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova, pa je onda nova pravila primijenio za period ocjenivanja – tri godine prije stupanja na snagu tih novih pravila?!

- Da su Pravila za ocjenjivanje sudija i predsjednika sudova koja su važila za period na koji se ocjenjivanje odnosi bila primijenjena prilikom ocjenjivanja sudije Seke Piletić, ista bi bila ocijenjena ocjenom ,,nezadovoljava“ za podkriterijum iz člana 22 Pravila – zaključuje se u Mišljenju Agencije za sprječavanje korupcije.

U kompletnoj analizi Agencija ne dovodi u pitanje kvalifikacije sutkinje Piletić. Naprotiv: ocjenju da su nesporni ,,stručno znanje i radni kvaliteti“, ali ističu da je sporan ,,način vrednovanja svih kriterijuma/podkriterijuma“ koji su bili odlučujući za ukupnu ocjenu.

Odluka Sudskog savjeta da Piletić imenuju za sutkinju Vrhovnog suda stvorila je, po mišljenju ASK-a, ,,utisak o prilivilegovanom položaju pojedinih kandidata“.

Zbog toga je Agencija za sprečavanje korupcije u Mišljenju dala vrlo preciznu preporuku: ,,da Sudski Savjet Crne Gore u odnosu na izbor sudije Seke Piletić, shodno članu 107 Zakona o sudskom savjetu i sudijama, pokrene postupak u kome će utvrditi da li postoje razlozi za poništenje odluke o izboru sudije br.15-1055/22 od 14. 2. 2022. godine“. 

UDAR NA ,,DRŽAVNI UDAR“ 

Zbog čega je sutkinja Seka Piletić bila privilegovana, sada može samo da se nagađa.

Njeno ime bilo je u fokusu šire javnosti dok je, kao izvjestilac Vijeća Apelacionog suda odlučivala o presudi Višeg suda u slučaju pokušaja terorizma 2016. godine.

Početkom februara 2021. godine, Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je presudu za pokušaj terorizma koju je donijelo Vijeće Višeg suda na čelu sa Suzanom Mugošom, kojom je 13 optuženih osuđeno na skoro 70 godina zatvora.

Odluka Apelacionog suda, naročito zbog činjenice da je nekoliko mjeseci ranije, 30. avgusta 2020. godine došlo do smjene vlasti u Crnoj Gori i tektonskih političkih promjena, produkovala je, načinom odlučivanja, nedopustivo kratkim obrazloženjem i nalogom o izmjeni Vijeća Višeg suda za ponovno suđenje – ozbiljne sumnje u direktnu političku pozadinu odluke.

Važno je napomenuti da je tadašnji ministar pravde Vladimir Leposavić zaprijetio da u slučaju da Apelacioni sud ne ukine presudu Višeg, on će tražiti amnestiju za osuđene.

Kako je Pobjeda tada informisala, odluka da se ukine presuda je donijeta preglasavanjem, skorom 2:1 - izvjestiteljka Seka Piletić i sudija Milan Smolović bili su za ukidanje, sutkinja Milanka Žižić oštro protiv takvog stava.

Preglasavanje u sudskim vijećima nije presedan, ali je međunarodni, unutrašnjopolitički i društveni značaj procesa za pokušaj terorizma – upravo zbog toga što nije jednoglasno odlučeno – zahtijevao precizno i opširno obrazloženje odluke. Sve je to izostalo.

Krajem novembra 2022. godine, na adresu Agencije za sprečavanje korupcije stigla je obimna prijava u kojoj su se precizno navodile manjkavosti odluke Sudskog savjeta, prvenstveno u slučaju izbora Seke Piletić. Prema saznanjima Pobjede, riječ je o ,,zviždaču“, osobi koja je bila veoma dobro upoznata sa čitavim procesom ocjenjivanja sudija

U međuvremenu, došlo je do velikih kadrovskih promjena po ,,dubini i širini“ koje su zahvatile i pravosuđe: novi Tužilački savjet je smijenio glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, a Sudski savjet je krenuo u radikalne izmjene kadrovske infrastrukture u sudovima.

Da li je, zbog tih ,,ranijih zasluga“ Seka Piletić bila idealna kandidatkinja da zasjedne u fotelju sutkinje Vrhovnog suda?

I uprkos teškim optužbama za finansijske malverzacije koje terete njenog muža, advokata Đorđija Piletića.

Još jedno mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije ukazuje da se u pravosuđu mnogo toga radilo ,,iza kulisa“, dok su se donosile javne odluke.

PRESTANAK ,,STALNE“ SUDSKE FUNKCIJE

Tako je, početkom avgusta 2022. godine, Sudski savjet donio odluku o prestanku funkcije za čak dvadeset i dvoje sutkinja i sudija.

Bez sudske odore su ostali: Stanka Vučinić, Branimir Femić, Dušanka Radović, Svetlana Vujanović, Lidija Ivanović, Petar Stojanović, Gordana Pot, Biserka Bukvić, Nataša Sekulić, Milica Popović, Senada Hasangaić, Dragica Vuković, Miljana Pavlićević, Zahit Camić, Vesna Pavišić, Milovan Jovković, Ajša Mededović, Koviljka Đačić, Dragica Stojanović, Dragica Kovačević, Vesna Šćepanović, Milanka Kaluđerović.

U postupku koji je pokrenut decembra prošle godine, ASK je utvrdila da je Sudski savjet prekinuo sudijsku funkciju za osam sudija – suprotno članu 105 Zakona o sudskom savjetu i sudijama, bez porethodnog zvaničnog (i jedino mogućeg) obavještenja rukovodilaca sudova! 

Utvrđeno je ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije u postupku protiv Sudskog savjeta Crne Gore i to za osam sudija.

Prema Mišljenju u koje je Pobjeda imala uvid, pravno nevaljano je bilo utvrđivanje prestanka sudijske funkcije v. d. predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Stanki Vučinić, sudijama Branimiru Femiću, Dušanki Radović, Svetlani Vujanović, Lidiji Ivanović, Petru Stojanović, predsjedniku Osnovnog suda u Rožajama Zahidu Camiću i predsjednici Suda za prekršaje u Budvi Koviljki Đačić.

- Sudski savjet Crne Gore nije imao nadležnost da shodno čl. 128 stav 1 tačka 6 Ustava Crne Gore u vezi čl. 105 st. 2 Zakona o sudskom savjetu i sudijama utvrdi prestanak sudijske funkcije – ističe se u Mišljenju ASK-a.

STRATEGIJA 

Dva mišljenja Agencije za sprečavanje korupcije bacaju sjenku na rad Sudskog savjeta tokom 2021. i 2022. godine.

U oba opisana slučaja ASK upozorava na nezakonitosti, ,,ugorožavanje javnog interesa“, ali i otvara sumnju da je riječ o organizovanoj akciji koja otvara pitanje moguće korupcije u vrhu pravosuđa.

Otvara se još jedno pitanje: da li je riječ o greškama ili svojevrsnoj agendi, planu za postavljanje ,,svojih ljudi“ na visoke pozicije u pravosuđu, a sve pod kontrolom uticajnih ljudi iz politike. To se zove ,,strategija završene stvari“ i nije samo crnogorski izum, mada ovdje godinama uspijeva.

Jer, kad se jednom postave lojalni na značajne pozicije, onda je, čak i u slučaju većih političkih promjena, prilično teško razgraditi već postavljenu infrastrukturu.

Zato valja sačekati da se vidi da li će mišljenja Agencije za sprečavanje korupcije izazvati bilo kakvu zvaničnu reakciju nadležnih, hoće li se preispitivati odluke ili će se na udaru naći vrh Agencije za sprečavanje korupcije, prenosi Pobjeda.