Iako je efikasno pokrenut krivični postupak protiv četvorice četrnaestogodišnjaka, na snimku dostupnom javnosti se jasno vidi da su nasilje vršila njih petorica.

- Policija je obaviještena 3. marta da je tog dana oko 12.00 časova u dvorištu Osnovne škole „21. maj“ fizički napadnut učenik te škole, strani državljanin, od strane više osoba koje su mu tom prilikom nanijele lake tjelesne povrede – kazali su iz UP.

Portal Roditelji.me je objavio da je učenik osmog razreda podgoričke OŠ „21. maj“ bio žrtva napada koji 3. marta dogodio u blizini te škole. Dječaka, koji je strani državljanin, brutalno je pretukla grupa đaka, četrnaestogodišnjaka, učenika devetog razreda OŠ „Savo Pejanović“.

Postoji video-zapis tog nasilja, a na njemu se vide porazni i užasavajući prizori djece koja iz sve snage šutiraju dječaka koji je na zemlji i udaraju ga i rancima po glavi. Taj dječak je, prema tvrdnjama roditelja drugih đaka, već duži vremenski period izložen vršnjačkom nasilju.

Nasilnici su učenici podgoričke OŠ „Savo Pejanović“, a direktor Zoran Đukić kaže da su nakon napada hitno postupili po proceduri i izrekli vaspitne mjere.

- Na osnovu dobijenih informacija iz policije, hitno smo sazvali sjednicu Nastavničkog vijeća. Izložili smo sve pojedinosti i jednoglasno je donijeta odluka da se četvorici učenika devetog razreda, koji su učestvovali u ovom događaju, izrekne mjera – umanjenje ocjene iz vladanja - kazao je Đukić.

Roditelji koji su se obratili NVO Roditelji tvrde da su vršnjaci prema ovom dječaku surovi, da je svakodnevno izložen verbalnim napadima kako mlađih od sebe, tako i starijih đaka, koji ga prozivaju zbog izgleda i ponašanja, ali i na nacionalnoj osnovi.

Direktorica škole „21. maj“ Leposava Furtula je kazala da kolektiv škole pruža podršku dječaku od dana kada je pretučen, ali da ni on, ni ostala djeca, nijesu ranije prijavili da je svakodnevno izložen vršnjačkom nasilju, kako su to saopštili roditelji drugih učenika.

Kazala je da se on obratio školi odmah nakon incidenta, kada ga je tukla grupa dječaka. Istakla je da su odlučni da pošalju poruku da nasilju nije mjesto u školi i da nijedno dijete ne smije da strahuje. Istakla je da će pojačano raditi na edukaciji djece, ali i nastavnika i roditelja.

Povodom sve češćih i brutalnijih slučajeva nasilničkog ponašanja i nasilja, neophodna je saradnja sa Ministarstvom pravde, Ministarstvom rada i socijalnog staranja i MUP-om, kao i sa pravosudnim organima.

Ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović se nije oglašavao povodom ovog, ali ni nakon prethodnih slučajeva vršnjačkog nasilja. Centri za socijalni rad takođe nijesu našli za shodno da se javnosti obrate povodom užasavajućih scena koje je javnost imala prilike da vidi i da bude upoznata sa njima.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović je član Savjeta za prava djeteta koji je prije nekoliko dana zasijedao nakon brutalnog prebijanja mladića u PC igraonici, kao i video-snimka ispred podgoričke škole „Sutjeska“, nakon čega su počinioci uhapšeni.

- Članovi Savjeta obavezani su da Sekretarijatu Savjeta za prava djeteta u roku od dvije sedmice upute prijedloge modela koji bi doveli do konačnog cilja - suzbijanja nasilja među djecom i mladima i nasilja nad djecom uopšte – kazali su iz Ministarstva prosvjete Pobjedi, odgovarajući na pitanja kakva je koordinacija i komunikacija Vladinih resora i pravosuđa.

Istakli su da imaju nadležnosti u okviru zakonske legislative.

- Međutim, važno je napomenuti da Ministarstvo preko direktora škola i stručnih službi u školama sprovodi čitav set mjera na suzbijanju vršnjačkog nasilja. U pomenutim prijavljenim slučajevima, realizovan je savjetodavni rad sa djecom i roditeljima, razgovori sa učenicima, grupni rad sa djecom i grupni rad sa roditeljima, individualna savjetovanja, uključivanje u programe razvoja empatije, kontrole bijesa i slično – odgovoreno je iz tog resora.

Kristina Mihailović iz Udruženja Roditelji Pobjedi je kazala da je saradnja sa Ministarstvom prosvjete bila uspostavljena malo prje nego što se pojavila epdemija korone, koja je zaustavila sve.

- Napravljeno je uputstvo za postupanje u ovakvim situacijama, izmijenjeni su statuti, bila je pokrenuta linija za prijavu nasilja, formiran Komitet za vršnjačko nasilje, definisano da se u škole uvedu zaštitari i da budu pokrivene kamerama... sve je bilo urađeno kako bi bila definisana odgovornost uprava škola, ali je sve stalo – kazala je Mihailović.

Istakla je da linija za prijavu nasilja ne radi i da ne mogu da dobiju odgovor hoće li se to i kada dogoditi.

- Komitet ne funkcioniše i nije ponovo uspostavljen, a uputstvo ne primjenjuju škole, niti se na njega pozivaju – kazala je Mihailović.

Ona je rekla i da timovi za vršnjačko nasilje postoje, ali da nije sigurna na koji način Mnistarstvo to kontroliše, te da li se uopšte prati ono što je na papiru.

Mihailović smatra da je neophodno da se uključe svi nadležni jer Ministarstvo prosvjete ne može sve samo da uradi.

- Razni slučajevi pokazuju da niko u sistemu ne sarađuje onako kako bi trebalo ali i da ne postoji zakonska regulativa i dovoljno mjera koje mogu da dovedu do promjena, kada govorimo o odgovornosti i resocijalizaciji – kazala je Mihailović.

Ona je najavila da će, pored poslatih prijedloga i mišljenja a na osnovu dogovora Savjeta za prava djeteta, u narednih nekoliko dana dostaviti i konkretne prijedloge.

- Mora se raditi na odgovornosti, na disciplinskim mjerama, kontroli, pružanju podrške žrtvama, roditeljima, djeci sa problematičnim ponašanjem.... Ministarstvo prosvjete i Ministartvo rada i socijalnog staranja moraju drugačije da se ophode prema ovakvim slučajevima i mnogo više sarađuju – apelovala je ona i dodala da se svakog dana upoznajemo sa novim sučajem nasilja ali da očigledno to što rade institucije nema efekta.

- Dešava se da su problemi ozbiljni i da se ponavljaju i da pored toga što nadležni sprovode nema napretka u ponašanju djeteta. Problemi se nastavljaju a da djeca koja su žrtve i dalje trpe. Tako se urušavaju i njihova prava - ističe Mihailović.

Ona je poručila da mora postojati način da se, nakon što su počinioci procesuirani policiji i tužilaštvu, radi sa maloljetnicima.

- Sudovi moraju da imaju mogćnost da tu djecu pošalju negdje kako bi promijenila i shvatila svoje ponašanje – kazala je ona i dodala da nije ubijeđena da takvo nešto sada postoji i funkcioniše.

- Centri za socijalni rad rade malo i nemaju dovoljno podrške niti mogućnosti da pomognu roditeljima i djeci, kada su u pitanju takvi postpupci pred sudovima – smatra Mihailović.

Istakla je i da se moraju promijeniti zakonske procedure i propisi koji definišu način rada sa djecom

- Ne moramo to da gledamo samo iz ugla klasične kazne, nego da se pronađu načini kako da se toj djeci pomogne da i oni budu sami svjesni svojih problema u ponašanju i da shvate da to mora da se mijenja – kazala je ona

Akcija za ljudska prava je takođe reagovala na posljednji slučaj nasilja i apelovala da se vrati školski policajac u cilju pojačanog nadzora u školskim dvorištima.

- Uvođenje školskog policajca doprinijelo bi sprečavanju neželjenih incidenata, obezbjeđivanju bezbjednosti djece, suzbijanju kriminala u školskom okruženju i jačanju uloge policije u prevenciji nasilja. Škole moraju biti bezbjedno mjesto za svu djecu, a ne izvor fizičkih i psihičkih trauma – kazali su iz HRA.

Oni su istakli da, iako je efikasno pokrenut krivični postupak protiv četvorice četrnaestogodišnjaka, na snimku dostupnom javnosti se jasno vidi da su nasilje vršila njih petorica. Očekujemo da tužilaštvo u što kraćem roku identifikuje i obezbijedi sankcionisanje i petog napadača.

- Očekujemo da se za sve za koje se utvrdi da su učestvovali u nasilju obezbijedi odgovarajući vaspitni tretman – saopštila je HRA.

Poručili su da državne institucije moraju da zaštite djecu od nasilnika i nasilja, i da spriječe da ono preraste u prihvaljivo ponašanje za koje nema odgovornosti.

Za godinu 79 slučajeva nasilja u školama

Ministarstvo prosvjete je Pobjedi kazalo da imaju evidenciju o slučajevima vršnjačkog nasilja među učenicima osnovnih i srednjih škola.

- Prema podacima u MEIS-u tokom tekuće školske godine 2022/2023, do 7. marta prijavljena su 79 slučajeva od strane direktora obrazovno-vaspitnih ustanova. Broj učenika koji trpe nasilje bio je 60, a broj učenika koji vrše nasilje 119. U pitanju nije samo fizičko, već psihičko, verbalno, sajber… - odgovorili su iz Ministarstva.

Istorija nasilja

Pobjeda je prošle godine pisala o zabilježenim slučajevima vršnjačkog nasilja. Tada su evidentirana četiri ozbiljna slučaja vršnjačkog nasilja, koja su prijavljena, za samo dvije sedmice. Česti sukobi, svađe i čarke vršnjaka, učenika osnovnih i srednjih škola su dio svakodnevice školskog života, ali je očigledno da nasilje i fizički obračuni postaju način rješavanja problema koje djeca imaju među sobom.

U Prvoj srednoj stručnoj školi u Nikšiću prošle godine je došlo do upotrebe biber spreja zbog čega je osmoro učenika završilo u Hitnoj pomoći. Nakon ukazane pomoći odmah su pušteni kući, a zbog incidenta je nastava u školi prekinuta. Do incidenta je došlo tokom malog odmora, u toaletu koji nije pokriven video-nadzorom, gdje je neko koristio biber sprej.

U Baru su prijavljena dva slučaja. U jednom je grupa od šest sedamnaestogodišnjaka nasrnula na svog školskog druga. Pozvali su ga uveče da izađe napolje - i uslijedilo je prebijanje.

Mediji su prenijeli izjavu žrtve koji je događaj opisao da su ga dječaci, koji idu sa njim u istu školu, prvo verbalno maltretirali, a onda i šamarali. Neki iz grupe su držali maloljetnog mladića. Uslijedili su udarci pesnicama u predjelu lica. Pao je na pločnik, a zatim su ga udarali nogama u predjelu trbuha. Dok je ležao na pločniku, nasilnik je od povrijeđenog mladića tražio da mu poljubi patike. On se prvobitno opirao, a dvojica mlađih su mu dobacili: „Poljubi, i mi smo ljubili i vezali mu patike“.

Sve se ovo dogodilo jer je nasilnik čuo da je žrtva negdje kazala da je on ,,izgoretina u glavu“. Epilog su teške povrede abdomena i u predjelu glave, kako su konstatovali ljekari.

Drugi slučaj se dogodio takođe u Baru, ali u osnovnoj školi, među četrnaestogodišnjacima. Osnovac je pesnicom slomio nos učeniku.

Prošle godine je došlo i do fizičkog obračuna u Zeti, kada je nakon verbalnih uvreda i prijetnji jedan dječak osmog razreda napao godinu starijeg đaka u blizini škole i zadao mu nekoliko udaraca. On je nakon toga završio u Urgentnom centru, prenosi Pobjeda.