"Analizirali smo šta da se radi sa otkupom roda malina u ovoj godini.Zaključii smo da je 100 odsto pad cijene zamrznute maline na tržištu EU, posledica rata u Ukrajini, makroekonomskih pomjeranja na globalnom nivou,ekonomske krize uslovljene energetskom krizom i naglog pada potražnje i cijene jagodičastog voća. Velika količina maline iz Ukrajine koja je završavala na ruskom tržištu naglo je preusmjerena na tržište EU, po bud -zašto cijenama, što je uslovilo usporavanje prodaje maline sa Balkana i pad njene cijene", kaže Andrija Delić, predsjednik Udruženja malinara "Maline Polimlja".

Delić dodaje da je poznato da je malinarstvo na sjeveru "sirotinjska majka".

Hladnjačari su saopštili da u ovim uslovima neće moći da vrše otkup malina ovogodišnjeg roda.

"Ukoliko se država i lokalne samouprave ne uključe ozbiljno u rješavanju ovog problema,obavještavamo sve nadležne državne institucije,lokalnu samoupravu i malinare da nećemo biti u mogućnosti da vršimo otkup maline ovogodišnjeg roda. Ovo je trenutak kada država i lokalne samouprave treba da donesu stratešku odluku, da li malinarstvo u Crnoj Gori opstaje ili nestaje. Polovičnog rješenja nema", istakli su hladnjačari.

U ime hladnjačara Bogić Nedović je istakao da crnogorski otkupljivači malinu prodaju velikim hladnjačarima i izvoznicima iz Srbije.

"Zbog male količine ove robe u Crnoj Gori ne možemo naći kupca na ino tržištu i obezbijediti mu kontinuirano snadbijevanje tokom cijele kalendarske godine. Zapravo,mi mali hladnjačari smo samo spona između proizvođača maline i velikih hladnjačara iz Srbije.Naš strateški cilj je da se malinarstvo na sjeveru Crne Gore razvije do nivoa da godišnji rod pređe hiljadu tona, što bi bio uslov da možemo naći ino kupca i da ne zavisimo od velikih hladnjačara iz regiona.Mi smo porodične firme sa malom ekonomskom akumulacijom i sadašnji problemi u malinarstvu uveliko nadilaze naše mogućnosti", istakao je Nedović.

Andrija Delić smatra da država ne smije dozvoliti da se zatvori fabrika na otvorenom, koja, kako ističe, u sezoni zapošljava do 2.500 radnika,što prevedeno na godišnji nivo od 12 mjeseci iznosi 200 stalno zaposlenih, i ostvaruje neto devizni priliv od preko 2,5 miliona eura.

"Šaljemo jasnu poruku predsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću da zajedno sa ministrom finansija Aleksandrom Damjanovićem i ministrom poljoprivrede i potpresjednikom Vlade Vladimirom Jokovićem sagleda svu dubinu,širinu i značaj ovog problema i iznađu rješenje.Stojimo na raspolaganju da odmah reagujemo na njihov poziv", poručio je Delić.

Iz Ministarstva poljoprivrede ranije su saopštili da oni nemaju zakonskih mogućnosti da pomognu malinarima, ali to može Vlada na osnovu Zakona o poljoprivredi i rurarlnom razvoju, koji predviđa interventne mjere podrške, koja bi u ovom slučaju iznosila do 875.000 eura, prenosi Analitika.