Promjene kroz veća izdvajanja za pojedine mjere u okviru ovogodišnjeg Agrobudžeta u odnosu na lani su evidentne i za pohvalu, ali nisu dovoljne za ozbiljniji razvoj, ocijenili su sagovornici “Vijesti” iz poljoprivrednog sektora, koji resornom ministarstvu zamjeraju nedovoljnu transparentnost prilikom izrade ovog, ali i drugih strateških dokumenata.

Agrobudžet za 2023. godinu, koji je kreiralo Ministarstvo poljoprivrede a Vlada usvojila krajem prošlog mjeseca, iznosi 66 miliona eura, od čega je iz državnog budžeta opredijeljeno 44,72 miliona eura, što je povećanje od 42 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Između ostalog, uvećana su izdvajanja za premije u svinjarstvu sa 100 na 120 eura, premije za mlijeko su veće za 20 odsto i iznose do 17 centi po litru, dok su osnovna plaćanja u biljnoj proizvodnji sa 250 porasla na 270 eura po hektaru... Uz to smanjeni su kriterijumi za sticanje premija u govedarsvu i ovčarstvu, a kreirane su nove mjere u živinarstvu, biljnoj proizvodnji...

Marko Maraš, osnivač platforme Seljak.me, koja predstavlja podršku poljoprivrednicima koji na tom sajtu, između ostalog, objavljuju oglase o prodaji stoke, kazao je da se hitno mora reagovati kada je u pitanju razvoj poljoprivrede, jer promjene u Agrobudžetu, iako evidentne kada se pogleda porast podrške u odnosu na 2022. godinu, nijesu dovoljne.

”Prilikom nedavne javne raspravi o Nacrtu strategije ruralnog razvoja, ekspert iz Hrvatske ukazao je da je Crnoj Gori potrebno minimum 120-130 miliona eura godišnje da bi se mogla u potpunosti i sa sigurnošću posvetiti poljoprivredi. Smatram da je na osnovu ove konstatacije suvišno govoriti o povećanju mjera u okviru Agrobudžeta. Postoje najave da će biti još dodatnog novca, ali čekamo i zvaničnu potvrdu”, naveo je Maraš.

On je posebno istakao da je za pohvalu što je mjera za nabavku priplodnih junica uvećana za više od pola miliona eura u odnosu na prošlu godinu.

”Ali to se kosi sa činjenicom da nemamo matičnu evidenciju grla. Mora se postaviti izuzetno snažna osnova, prije nego Strategija o poljoprivredi stupi na snagu, jer je situacija alarmantna, a mi je moramo u najmanju ruku zaustaviti, odnosno unaprijediti”, naveo je Maraš.

Maraš zamjera što je podrška za mladog poljoprivrednika, koja iznosi 70 eura po hektaru mala, kada se pogledaju uslovi koji se moraju ispuniti.

”Imamo sjajne primjere koji nam dolaze iz zemalja Evropske unije, gdje se gazdinstvu dodjeljuje 70.000 eura, onda kada gazdinstvo pređe sa starijeg na mlađe. To je ogroman korak, koji stimuliše mlade da se bave poljoprivredom. Ne dozvolimo da nam samo budu puna usta priče o vraćanju mladih na selo, već da konkretizujemo podrške kako mladi na selu ne bi bili samo slovo na papiru”, rekao je Maraš.

On je kazao i da poljoprivrednicima “malo para oči” podrška za nove obradive površine koja iznosi 670 eura po hektaru, navodeći da će ova mjera biti mamac za zloupotrebu.

”Znamo da su ove godine najavljene rigoroznije kontrole nego prethodnih godina i nadam se da će biti primijenjene i u praksi kako bi novac išao pravim poljoprivrednicima, a ne onima koji zloupotrebljavaju budžet”, saopštio je Maraš.

Predsjednik “Poljoprivrednog klastera”, koji okuplja 500 članova, i stočar Boško Miličić zamjera što je Vlada na netransparentan način usvojila Agrobudžet.

Poljoprivredni klaster je organizacija okupljena sa ciljem unapređenja poljoprivredne produktivnosti, kako bi se osiguralo stalno snabdijevanje potrošača hranom po pristupačnim cijenama.

Miličić je pojasnio da je taj klaster prošle godine predstavnicima ministarstva predočio analizu svih poljoprivrednih sektora, definisao probleme i mjere podrške koje se nude Agrobudžetom, ukazujući da su dostavili 30 predloga, od kojih niti jedan nije usvojen a da ih pritom niko o tome nije obavijestio.

”Pripremili smo preporuke i tražili formiranje radne grupe koja bi na transparentan način uz potpunu informisanost svih zainteresovanih došla do najboljih rješenja. Međutim, uspjeli smo da dobijemo priliku da par puta razgovaramo na tu temu, ali nikada nijesmo otišli sa sastanka sa osjećajem da preko puta sebe imamo iskrenog partnera sa kojim radimo na istom zadatku”, tvrdi Miličić.

On je kazao da im je na sastanku iz ministarstva krajem prošle godine obećano da će dobiti nacrt Agrobudžeta kako bi mogli komentarisati i uticati na određene mjere, njihov značaj, visinu podrške, način i vrijeme realizacije.

”Kada smo tražili nacrt u januaru 2023, dobili smo odgovor da Ministarstvo poljoprivrede nema obavezu da ga dostavlja, nego da će, kada izađe u Službenom listu Agrobudžet biti dostupan za javnost. Zamislite onda o kom nivou transparentnosti se radi. Procijenite na kom nivou je komunikacija administracije i predstavnika farmera u našoj državi i koji je stepen učešća farmera u donošenju odluka koje su od najvišeg značaja za njih same? Procijenite nivo i kvalitet realizacije tih mjera i koliko precizno ovakav dokument pogađa u cilj”, naveo je Miličić.

Loša komunikacija i nizak nivo transparentnosti

Miličić je naveo i da izradu Strategije razvoja poljoprivrede i ruralnih područja 2023-2028. prati nizak nivo transparentnosti.

On smatra da je klaster, koji predstavlja, trebalo da ima mogućnost da učestvuje i doprinese u izradi strategije prije kreiranja nacrta, jer se radi, kako navodi, o najznačajnijem dokumentu koji definiše put razvoja poljoprivrede u budućnosti.

”Je li problem u bilo kom trenutku uključiti još nekoga ko želi, može i ima zadatak i obavezu prema velikom broju farmera da se time pozabavi? Zar je to veliki posao ili možda van nekog zakona da se opet pozove što više zainteresovanih strana i posao učini transparentnijim, a rezultat tog rada bude bolji? Vjerujemo da ćemo za svaki naredni Agrobudžet i slične dokumente sve više učestvovati u izradi i uticati na njegovu finansijsku težinu, kao i raspodjelu po mjerama”, saopštio je Miličić.

Javna rasprava o nacrtu Strategije poljoprivrede trajala je do 20. februara, a na adresu ministarstva stiglo je šest primjedbi, koje su sve u potpunosti ili djelimično prihvaćene.

Digitalizacijom poljoprivrede pratiti trendove

Maraš očekuje od službi ministarstva da budu vjetar u leđa poljoprivrednicima kako i ove godine država ne bi došla u situaciju da vraće novac koji EU konira u okviru IPARD programa.

"To se može veoma lako realizovati tako što će službe raditi po procentu uspješno realizovanih projekata i na taj način biti dodatno motivisani", rekao je Maraš.

On je kazao i da su vrata poljoprivrednika otvorena za predstavnike ministarstva, i pored, kako navodi, lošeg međusobnog odnosa koji su imali u prošle godine, navodeći da imaju mnogo ideja koje mogu da unaprijede poljoprivredu kao i realizovanje mjera u okviru Agrobudžeta.

"Jer se ne radi ni o njima ni o nama, već o budućnosti naše poljoprivrede. Moramo gledati par koraka unaprijed i digitalizovati poljoprivredu u svim segmentima, gdje je to moguće, kako bi ne samo pratili trendove već i postigli veću efikasnost", naglasio je Maraš.