Februara 2022. nije prošlo ni nekoliko sati od udara prvih ruskih raketa u Ukrajini, a policija u Berlinu je blokirala pristup ruskoj ambasadi. Bečki dogovor o diplomatskim odnosima predviđa takvu zaštitu diplomatskih predstavništava.

Ali odnos Njemačke prema toj ambasadi nadomak Brandenburške kapije ipak se znatno promijenio. Berlin vidi u toj ambasadi centralu ruske špijunaže. Aprila 2022. Njemačka je proglasila nepoželjnim 40 ruskih diplomata. Navodno se radilo o pripadnicima tajne službe koji su se krili iza diplomatskog statusa.

Politika je time sprovela ono što su pripremili organi bezbjednosti. Njemačka je iza sebe ostavila naivan odnos prema Rusiji. Prema tvrdnjama njemačkih medija navodno je od prošle godine opao nivo špijunskih aktivnosti ruske ambasade. Ali pošto je u ratu, Kremlj traži što više informacija, pa ih prikuplja na drugi način. Pritom ruski špijuni preuzimaju na sebe sve veći rizik.

Manje diplomata

Njemačka razmišlja o principijelnom smanjivanju broja diplomata i u Berlinu i u Moskvi. Berlin tako namjerava da spriječi Moskvu, da jednostavno pošalje druge špijune. Čak bi se dodatno smanjio broj ruskih dilomata. Povlačenjem njemačkih diplomata iz Moskve želi da se predupredi njihovo moguće protjerivanje kao reakcija Kremlja. Na pitanje novinara njemačko Ministarstvo spoljnih poslova nije demantovalo ovakve planove. Samo je navedeno da trenutno ne postoji takva namjera. Od početka ruskog napada na Ukrajinu Ministarstvo na čijem je čelu zelena političarka Anelena Berbok više puta je pozivalo na razgovor ruskog ambasadora u Berlinu.

Borba za osjetljive informacije i uticaj

Izgleda da su prošla vremena u kojima su pripadnici ambasade mogli bezočno da rade na širenju uticaja. Primjeri iz prethodnog perioda su brojni.

Ruski diplomata Daniil B. povezao se sa mladim njemačkim političarima i založio se kod Alternative za Njemačku za politiku sklonu Kremlju. A bivši ataše ruske ambasade je spadao u osnivače Istočnog instituta, koji je postao okupljalište proruskih lobista.

Dva aktuelna slučaja pokazuju špijunski značaj ruske ambasade. Bivši rezervni oficir Ralf G. je navodno godinama špijunirao za rusku vojnu obavještajnu službu. A poznanstvo je sa njim sklopio ruski ataše za vazduhoplovstvo i mornaricu na svečanosti priređenoj za te rodove u Bonu.

Krajem 2022. je Ralf G. osuđen na uslovnu zatvorsku kaznu od jedne godine i devet mjeseci. U februaru je u Londonu bivši saradnik britanske ambasade u Berlinu osuđen na 13 godina i dva mjeseca zatvora jer je Rusiji proslijedio „značajan broj osjetljivih informacija“. Britanska i ruska ambasada se u Berlinu u komšiluku. Materijal je britanski špijun navodno prosleđivao ruskom vojnom atašeu.

Četristo ruskih diplomata protjerano iz evropskih zemalja

Njemačkim obaveštajnim strukturama očito nije bilo teško da navedu 40 imena ruskih špijuna. Navodno na jednoj takvoj listi stoji 100 imena. Iz zemlje su proterani prije svega oni koji su postupali beskrupulozno, kao jedna osoba koja se umiješala u projekat Sjeverni tok. Drugi za sada mogu da ostanu, čak i čovek za vezu sa “krticom“ otkrivenom u Londonu. Vojni ataše je sa još nekoliko visoko rangiranih diplomata takozvani rezident. To su obavještajci koji su zvanično prijavljeni domaćinu i održavaju vezu sa domicilnom obavještajnom strukturom.

Čak i kada oni učestvuju u špijuniranju, njemačkoj strani je važno da imaju nekoga sa kim se može razgovarati. To je razlog zbog kojeg ruski stručnjak za operacije uticaja može da ostane u Njemačkoj, uprkos velikoj sumnjičavosti njemačkih bezbjednosnih struktura.

U Evropi je prošle godine iz niza zemalja proterano 400 ruskih špijuna. Te zemlje su tijesno sarađivale. Neformalna platforma za tu saradnju je Bernski klub, gdje se organizuje razmjena između unutrašnjih obaveštajnih službi Evropske unije, Švajcarske, Norveške i Velike Britanije.

Dron traži ukrajinske mobilne

Od početka je vidljivo da je ogroman pritisak na ruske obavještajce da isporuče rezultate u vezi sa vojnim ciljevima, ali i u vezi sa energetikom. Nemački bezbjednjaci primjećuju pojačane aktivnosti u nadomak objekata Bundesvera i NATO-a.

Postoji zabrinutost da bi ruski obavještajci mogli podmetnuti odašiljače u zapadne sisteme naoružanja kako bi ih kasnije locirali u Ukrajini. Isto tako, moguće je da dronovima uhvate signale mobilnih telefona ukrajinskih vojnika koji se obučavaju u Njemačkoj, kako bi te signale posle pronašli u Ukrajini.

Čak se u blizini jedne njemačke kasarne pojavilo vozilo sa ruskim diplomatskim tablicama. Međutim, to je bilo toliko upadljivo da se moglo raditi o provokaciji ili skretanju pažnje. Njemačka Ustavna zaštita konstatuje da ruska strana zna tačno da njemačka kontrašpijunaža ima na raspolaganju ograničen broj ljudi.

Bojazan od napada

Njemačka služba Ustavne zaštite je prognozirala još prošle godine da će ruske tajne službe slati sve više prerušenih agenata-spavača, koji djeluju bez diplomatskog statusa, često godinama živeći u zemlji sa lažnim identitetom. Takvi špijuni su prošle godine razotkriveni u Holandiji, Sloveniji, Norveškoj i Grčkoj.

Navodno je u ruskoj ambasadi u Berlinu neposredno pred početak rata zamijenjeno osoblje. Izgleda da je kremlj zabrinut i zbog mogućih preletača, pa ruski diplomatski predstavnici na zadatke odlaze po dvoje ili po troje. Pritisak da se postignu rezultati je u ruskim tajnim službama toliko veliki da su špijuni izgleda spremni da preuzmu izuzetno veliki rizik.

Primer je “krtica“ u njemačkoj obavještajnoj službi BND. Tom njemačkom obavještajcu Karstenu L. ruski obavještajci su ponudli 400.000 eura, kako bi brzo dostavio informacije o ratu u Ukrajini, uključujući i položaje američkih višecjevnih bacača raketa. Njemačka kontrašpijunaža se posle otkrića “krtice“ čudila ruskim obavještajcima, pošto u profesionalnim obavještajnim krugovima niko ne “potroši“ tako visoko pozicioniranog dvostrukog agenta, već ga polako priprema ili “kultiviše“ kako to znaju da kažu obavještajci.