Resor kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović nije odgovorio ni na upit kako oni gledaju na model po kom će da se bira čelnik ustanova, a koji se primjenjivao ranije u školskom sistemu, skoro 30 godina. Nijesu se izjasnili ni koliko je ministar Vojinović izabrao do sada direktora i je li neko na toj poziciji po političkoj liniji. Ranije je Vojinović komentarisao kako ga zovu ljudi i traže zapošljavanje mimo propisa, ali je tada najavljivao i obećavao da to – ne prolazi kod njega. Nije odgovorio na pitanja Pobjede, ali je ministar o novom izboru direktora govorio ove sedmice u Skupštini. Izrazio je bojazan da će se depolitizovati sistem. Rekao je da se plaši da će doći do ,,neviđenih pritisaka, na ljude koji u školskim odborima predstavljaju Ministarstvo prosvjete“.

– Plašim se da taj zakon ne donese neke druge rezultate, da nastavimo u nekom starom sistemu gdje nije došlo do potpune depolitizacije. Priznajem, svi smo svjedoci, znamo zbog čega je to tako – kazao je Vojinović.

Kritika za ministra Vojinovića

Poslanica Božena Jelušić, koja je predložila izmjene zakona koje su usvojene krajem decembra prošle godine, kaže da joj je nevjerovatno iznenađenje istup ministra, da je Ministarstvo skeptično, da ne zna šta će, kako će se to rješenje odraziti... Kaže da ministar Vojinović šalje poruku da je bolje da on izabere direktora i da se dogovori sa partijama.

Školski, odnosno upravni odbor ustanova čine dva predstavnika Ministarstva, odnosno dva predstavnika opštine za ustanove čiji je osnivač opština, dva predstavnika zaposlenih i jedan predstavnik roditelja.

- Teže je manipulisati sada sa sedmoro ljudi iz odbora, nego da damo ingerencije ministru da se dogovori sa partijama prema zaslugama u partijama, a ne u prosvjeti ili u bilo čemu što je struka, da po svojoj volji postavljaju ljude na menadžerske pozicije. Imamo takva rješenja zbog kojih obrazovni sistem u Crnoj Gori treba da se stidi, i to u dugom periodu – kaže Jelušić.

Kada imate, kako ističe, politizovan menadžment škola, dobijate – bijeli štrajk, ljudi ne žele da rade, ne vide da mogu da uspiju i vode se time: ne mogu tako malo da me plate, koliko ja onda mogu tako malo da radim.

Jelušić očekuje da će biti pritisaka na članove školskih odbora i da će možda negdje prevagnuti glasovi na političku stranu zbog toga, ali kaže da je do sada pritisak, ne samo da je vršen, nego je bio otvoren i legalizovan.

- Morate krenuti od toga da otvorite sistem. Do sada nijeste ni sumnjali da imate politizaciju. Ranije su za vrijeme DPS režima postavljeni svi direktori koji su članovi te partije i ,,sestrinskih“ partija. U jednom trenutku izbora rukovodioca Zavoda za školstvo predominantno su stavljeni predstavnici određene vjerske grupe. Onda se stvar promijenila dolaskom ministarke Vesne Bratić. Politizovala su se ponovo menadžerska mjesta u zavisnosti od toga ko je koliko dobio po dubini, a onda su, naravno, prevlast počeli da dobijaju predstavnici druge vjerske skupine – rekla je ona.

Ta centralizacija obrazovnog sistema, navodi poslanica, donijela je degradaciju obrazovanja. Jelušić smatra da se veliki broj nastavnika odvikao od neke vrste školske samouprave, te da se priklanjaju mišljenju da je najbolje da umjesto njih neko drugi odluči, da se u školama ne bi povećavale podjele, da se ne bi ljudi svađali. Kaže da je oko 30 godina trajao model po kojem su direktore škola birali školski odbori, trajao je daleko duže od centralizacije koju poznajemo 11-12 godina.

- Svojom greškom i krivicom smo napustili model i dozvolili politizaciju škola i danas te posljedice nosimo – rekla je poslanica.

Pojedini direktori škola koje smo pitali za mišljenje o izmijenjenom Zakonu, nijesu odgovarali. Direktorica podgoričke Gimnazije Biljana Vučurović rekla je da ta pitanja nijesu za nju, nego više ,,za neke druge adrese“. Kazala je da je imenovana u februaru prošle godine i da joj mandat traje četiri godine.

Uvesti testiranje direktora

Predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore mr Radomir Božović kaže da je izmjena zakona dobra, da su za depolitizaciju školskog sistema. Predlažu da treba akt doraditi u jednom dijelu – da se uvedu testiranja za direktore u sklopu kojih će pokazati svoje menadžerske sposobnosti, poznavanje zakona... Objašnjava da bi to bilo dobro da se uvede, jer teško da će članovi školskog odbora glasati za potencijalnog kandidata iz druge škole ako nijesu imali priliku da rade sa njim.

- Testiranje bi moglo da pokaže ko je bolji – rekao je Božović, najavljujući da će možda prijedlog poslati Ministarstvu, Vladi ili Skupštini.

Članica školskog odbora Osnovne škole ,,25. maj“, u Rožajama, prof. Munirka Agović, koja je i članica Upravnog odbora nevladinog udruženja Prosvjetna zajednica Crne Gore, ističe da u izboru članova školskog odbora može da se krije politički uticaj. Ocijenila je izmjene zakona načelno kao dobru zamisao.

- ŠO je sačinjen od dva člana nastavničkog vijeća, jednog od strane Savjeta roditelja i čak dva člana od strane Ministarstva ili lokalne uprave. Naviknuti na dosadašnju ulogu politike pri izboru direktora, postoji doza sumnje da i ovaj način ne ispolitizujemo. Dok god politika ima uticaja na sve nas kao pojedince, imamo pravo na takvo mišljenje. Dobro je da se prethodni zakon promijenio, po našem mišljenju, na bolje, ali u svakom slučaju nužan je oprez na politički uticaj na članove ŠO. U našem društvu su potrebne korjenite promjene da bismo ozdravili od političkog uticaja, a za njih je, nažalost, potrebno vrijeme – zaključuje profesorica Agović.

Pretprošle godine bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić masovno je smijenila direktore i najavila da je to nužno kako bi se depolitizovao sistem. Kasnije je objelodanjeno da su direktorska mjesta podijeljena među partijama i Bratić je kritikovana što je obmanula javnost. Direktori su na sudu dokazali da su smijenjeni mimo zakona. Država je tužila bivšu ministarku Bratić i od nje, kako je najavljeno, tražiće nadoknadu štete. Bratić je kritikovala taj potez i izjavila da je presedan da se podnese tužba zbog izgubljenih 300.000 eura.

Direktori zapošljavaju bez ikakvih kriterijuma

Predsjednik Sindikata prosvjete Crne Gore mr Radomir Božović kaže da se dešava da direktori odlučuju da zapošljavaju u školama ljude bez ikakvih kriterijuma. Dodaje da se više ne gleda prosječna ocjena kandidata, preporuka poslodavca, koliko je taj neko bio na birou rada. Smatra da taj problem treba riješiti, da zakon treba da se dopuni, kako bi bio bolji.

– Njihovo diskreciono pravo za neke stvari je ogromno i treba ga urediti – rekao je on.

Članovi da ne prijavljuju imovinu

Poslanica Jelušić je najavila da će kroz izmjene Zakona tražiti da se uredi pitanje što ASK traži od članova školskog odbora da prijavljuju imovinu. Podsjetila je da se to traži od prošle godine, ali da članovi nemaju nikakvih primanja u tim tijelima i smatra da to ne treba da čine. Mnogi su dali ostavke, jer neće da se bave time.

– Stavili smo da se Zakon primjenjuje od prvog maja, jer smo se nadali da će do tada doći do promjene Zakona o ASK-u – rekla je ona.

Kaže da članovi školskog odbora treba da se izbore za integritet, da imaju alat kojim mogu da pomognu obrazovanju i da biraju kandidate za direktora škola po stručnosti.