Pojasnio je i da je donošenjem Ukaza o raspuštanju Skupština izgubila legitimitet, kao i da joj je prestao mandat kao kolegijalnom tijelu.

 Zbog toga bi Skupština mogla preduzimati samo tekuće i nužne poslove – dakle samo one koji su neophodni i to do izbora novog saziva. Smatram i da predsjednica Skupštine Danijela Đurović nije u pravu kada kaže da mandat parlamentu traje do verifikacije mandata novim poslanicima, jer je tu riječ o prestankiu mandata poslanika, a ovdje je riječ o prestanku mandata Skupšine kao kolegijalnog tijela – što se dogodilo donošenjem Ukaza o raspuštanju – naglasio je Vukčević.

Govoreći o tome što bi se moglo podvesti pod nužne odluke Skupštine, sagovornik Pobjede, je mišljenja da je izbor nedostajućeg, sedmog sudije Ustavnog suda posao koji bi mogao sačekati do izbora novog saziva zakonodavnog doma.

Ukazao je i da je slučaj od petka kada Ustavni sud nije mogao da donese odluku o inicijativi za ocjenu ustavnosti Ukaza o raspuštanju Skupštine, jer je troje sudija bilo za prijedlog da se ona odbaci, a troje protiv, pojedinačan i izolovan slučaj.

 Nijesmo do sada imali takvu situaciju, ovdje je riječ o pojedinačnom slučaju da je došlo do blokade, odnosno da troje sudija budu za, a troje protiv. Uostalom u drugim redovnim postupcima Ustavni sud je odlučivao i to ne mora da znači da ćemo sada imati trajuću, funkcionalnu blokadu i da će ovakva situacija da se ponavlja – rekao je Vukčević.

Zbog toga, smatra on, izbor nedostajućeg sudije nije nešto što bi se moglo podvesti pod nužne poslove.

 Za sada to ne ukazuje da je izbor sudije neko nužno pitanje. U tom dijelu ne vidim da je to neophodni posao koji se mora nužno sada obaviti, a da ne može sačekati novi saziv Skupštine – istakao je Vukčević.

Takvog mišljenja je i advokat Veselin Radulović. On je Pobjedi ranije kazao da bi, iako je jako važno, bilo i sporno da raspuštena Skupštine ovog saziva glasa i potencijalno izabere nedostajućeg sudiju Ustavnog suda.

 Iako je jako važno pitanje, čini mi se jako spornim i izbor sada sudije Ustavnog suda, jer se sudija bira kvalifikovanom većinom, a s obzirom da je Skupština raspuštena i da nije legitimna, jako bi bio sporan i taj izbor – istakao je Radulović.

I on je saglasan da raspuštena Skupština nema nadležnosti da usvaja bilo koji zakon ili izmjene zakona, a ocijenio je i da takvo postupanje predstavlja prekoračenje ovlašćenja.

 Ne postoji ta mogućnost da Skupština bude predugo u tom tzv. tehničkom mandatu kao što je slučaj sa vladom, izbori su raspisani. Moguće da bi eventualno postojala mogućnost da Skupština donese neku odluku čije odlaganje bi moglo izazvati neke štetne posljedice, ali to svakako ne može biti usvajanje zakona – kazao je Radulović.

Pobjeda je pitala i članicu Upravnog odbora Udruženja pravnika, advokaticu Anu Stanković-Mugoša kakve su nadležnosti i što bi mogla da radi raspuštena Skupština i ona nam je kazala kako nijedan pravni sistem nije savršen i da se iz tog razloga susrijećemo sa situacijama koje nijesu pravno regulisane.

 Sporne su odluke koje donose poslanici raspuštene Skupštine, jer i sam termin „raspuštena Skupština“ jasno ukazuje da se na poslanike kao članove Skupštine odnosi skraćenje njihovog mandata i gubljenje prava na donošenje odluka koje nijesu hitne i neodložne – istakla je Stanković-Mugoša.

Smatra i da se može postaviti pitanje legitimnosti odluka koje Skupština sada donosi.

Za očekivati je da će biti pokrenuti postupci za ispitivanje ustavnosti i zakonitosti odluka i zakona koje donese raspuštena Skupština i u tim postupcima će se odlučiti o legitimnosti rada sadašnje Skupštine – ocijenila je sagovornica Pobjede.

Prokomentarisala je i to što dosadašnji predsjednik države Milo Đukanović ne proglašava i/ili ne vraća na ponovno odlučivanje zakone koje Skupština sada usvaja i ocijenila kako je on sigurno mišljenja da to ne treba da radi pri činjenici da je raspuštio parlament.