Preminuo posljednji tužitelj u Nirnberškim procesima

Preminuo posljednji tužitelj u Nirnberškim procesima

Ben Ferencz, posljednji živi tužitelj sa suđenja u Nirnbergu gdje se sudilo nacistima za genocidne ratne zločine i koji je bio među prvim koji su dokumentirali strahote nacističkih radnih i koncentracijskih logora, umro je u petak, 8. aprila u Boynton Beachu, na Floridi.

U martu je napunio 103 godine.

Smrt je potvrdio američki Muzej sjećanja na Holokaust (United States Holocaust Memorial Museum) u Washingtonu.

"Danas je svijet izgubio vođu u borbi za pravdu za žrtve genocida i srodnih zločina", objavio je muzej na Tviteru.

Rođen u Transilvaniji 1920. godine, Ferencz se kao vrlo mladi dječak s roditeljima doselio u New York da bi izbjegli rasprostranjeni antisemitizam. Nakon diplome na Pravnom fakultetu Harvard, Ferencz se pridružio američkoj vojsci kako bi učestvovao u invaziji na Normandiju za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Koristeći svoje pravno znanje, postao je istražitelj nacističkih ratnih zločina za ratne zločine u u sklopu vojnog tužitelja.

Kada su američki obavještajni izvještaji opisali susrete vojnika s velikim grupama gladnih ljudi u nacističkim logorima pod nadzorom SS čuvara, Ferencz je posjetio koncentracijski logor Ohrdruf u Njemačkoj, a potom i Buchenwald.

U tim i kasnijim logorima pronašao je tijela "naslagana kao drva" i "beznačajne kosture s  dizenterijom, tifusom, tuberkulozom, upalom pluća i drugim bolestima, koji povraćaju u svojim zaraženim krevetima ili na zemlji, čije su oči molile za pomoć", napisao je Ferencz u svojoj autobiografiji.

"Koncentracijski logor Buchenwald bio je kosturnica puna neopisivih prizora. Nema sumnje da sam trajno istraumiran iskustvima koja sam stekao kao istražitelj ratnih zločina u nacističkim centrima. Još uvijek se trudim ne govoriti ili misliti o pojedinostima", napisao je Ferencz.

U jednom trenutku prema kraju rata, Ferencz je poslan u planinski dom Adolfa Hitlera u Bavarskim Alpama kako bi tražio inkriminirajuće dokumente, ali se vratio praznih ruku.

Nakon rata, Ferencz je časno otpušten iz američke vojske i vratio se u New York kako bi počeo raditi kao pravnik. Međutim, to nije dugo trajalo.

Zbog svojih iskustava kao istražitelj ratnih zločina, regrutiran je kako bi pomogao u procesuiranju nacističkih ratnih zločinaca u Nirnberškim procesima koji su započeli pod vodstvom sudije Vrhovnog suda SAD-a Roberta Jacksona. Prije odlaska u Njemačku, oženio se svojom djevojkom iz djetinjstva, Gertrude.

Sa 27 godina, bez prethodnog iskustva na sudu, Ferencz je postao glavni tužitelj u slučaju iz 1947. godine u kojem su 22 bivša nacistička zapovjednika optužena za ubistvo više od milion Židova, Roma i drugih ''neprijatelja Trećeg Reicha'' u istočnoj Europi.

Umjesto da se oslanja na svjedoke, Ferencz se uglavnom oslanjao na službene njemačke dokumente kako bi dokazao svoj slučaj.

Svi su optuženici osuđeni, a više od desetak osuđeno je na smrt vješanjem, iako Ferencz nije tražio smrtnu kaznu.

"Početkom aprila 1948. godine, kada je pročitana duga presuda, osjećao sam se zadovoljno. Naše molbe za zaštitu čovječanstva kroz vladavinu zakona bile su uslišene", napisao je.

Kad su se suđenja za ratne zločine privela kraju, Ferencz je radio za konzorcij židovskih dobrotvornih zajedništava kako bi pomogao preživjelim Holokausta da povrate svoju imovinu, domove, poslove, tora svitke i druge židovske religijske predmete koje su im oduzeli nacisti.

Takođe je kasnije učestvovao u pregovorima koji su doveli do odštete za žrtve nacista.

U kasnijim godinama, Ferencz se zalagao za stvaranje međunarodnog suda koji bi mogao procesuirati šefove država za ratne zločine. Ti su snovi ostvareni 2002. godine osnivanjem Međunarodnog kaznenog suda (ICJ) u Haagu, iako je njegova učinkovitost ograničena jer ga brojne zemlje ne priznaju.

Iza Ferencza su ostali sin i tri kćeri. Njegova supruga preminula je 2019. godine.

 

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.