Dekan Fakulteta za biznis i turizam iz Budve prof. dr Rade Ratković u razgovoru za CdM kaže da će se suštinski, zaoštriti problemi kojima svjedočimo od 2020. godine, sa izuzetkom intenziteta pandemije.

Ocjenjuje da se turizam urušava, što je paradoksalno, odlukama onih koji su zaduženi za dobro destinacijsko upravljanje turizmom.

“Među lošim odlukama pominjemo samo najmarkantnije: pogoršanje saobraćajnog položaja deciinacije (naprasno “prizemljenje” Montenegro Airlines” na startu 42. Vlade, hajdučko otkazivanje dobrog trajektnog prevoza u Boki i zamjena mnogo lošijim uoči početka ovogodišnje turističke sezone, neprimjena dobre marketing Strategije (Maketing plan usvojem još 2018. godine, koji je dao i novi model destinacijskog upravljanja), zapostavljanje organizovanog evropskog tržišta iz najačih emitivnih izvora Evrope, fokus na najlošija (kratkosezonska i niskobudžetna) turistička tržišta Evrope (Srbija, BiH – posebno entitet Srpska, Kosovo, Albanija…), tolerisanje i ubrzavanje izgradnje stambenih mastodonata po Primorju, pa i u glavnim planinskim turističkim centrima Crne Gore, čime se dodatno narušava inače ekstremno loša struktura smještajnih kapaciteta u Crnoj Gori…”, navodi profesor Ratković.

Vrtoglav rast cijena nekretnina

Ovome se, kako kaže, nadodaje prijem velokog broja izbjeglica iz Ukrajine i Rusije, koji su uticali na vrtoglav rast cijena nekretnina (kupovina i rentiranje) i stimulisale vlasnike porodičnog smještaja da turističko izdavanje zamijene rentiranjem stanova na duži rok.

“Čak pojedini hotelijeri razmišljaju da ukinu svoje kuhinje i restorane, i da se orjeniišu ka izdavanju apartmana, čime turizam Crne Gore srlja ka totalnoj apartmentalizaciji (poznati termin “Budvanizacija”). Postajemo, umjesto turističke, primarno destinacija za nekretnine (“real estate” destinacija). To znači gubljenje djelatnosti pravog turizma, što bi bio ogroman udar na ekonomiju i društvo Crne Gore”, smatra on.

Problem nedostatak radne snage

Kada je riječ o radnoj snazi, navodi da je to naš dugoročan problem, a u posljednjih nekoliko godina i problem turizma Mediterana.

Napominje da susjedna Hrvatska ima dobru strategiju rješavanja tog problema. Sprovode svoju dobru Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, čiji je dio i razvoj ljudskih resursa.

“Glavno je povećanje zarađivačke sposobnosti turizma putem: dominantne penetracije na najjača emitivna tržišta Evrope (Njemačka, Austrija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Italija, Slovenija…), koja generišu dugu sezonu i dobru turističku potrošnju, disperziju turističkog proizvoda sa uključivanjem zaleđa i svih djelova Hrvatske, programirano povećanje motivacije radne snage (ka evropskim platama, status stalnih sezonaca, dodatne materijalne i nematerijalne stimulacije…), orijentacija na domaću radnu snagu uz dodatak Regiona (i Crne Gore), a inostrana radna snaga samo kao privremena dopuna, dobar destinacijski menadžment inkluzivnog karaktera, posvećenost Vlade i Ministrstva turizma i sporta razvoju održivog turizma, digitalno upravljanje turizmom… Sve ovo nama nedostaje”, ističe.

Napominje da nam je strategija kratkoročna i nepotpuna, da strategije ljudskih resursa u turizmu nemamo, marketing strategiju ne sprovodimo…

“Turizam nam je 2021. bio u gibitku od oko 50 milona eura, a 2022. godine se očekuje (kad bilansi budu sabrani krajem jula ili početkom avgusta) sličan rezultat, što če se nastaviti i ove godine. Kako u toj situaciji motivisati radnike i preduzetnike!?”, jasan je Ratković.

Relativno skupa destinacija

Na pitanje, da li Crna Gora postaje preskupa turistička destinacija i da li nam ponuda prati takvu cjenovnu politiku, Ratković odgovara "da smo, uprkos lošoj strukturi naše turističke tražnje, relativno skupa destinacija, posebno u maloprodaji".

“Tu smo značajno skuplji od mnogih razvijenih zemalja Evrope (Njemačka, Švajcarska…). Dominacija sekundarnih stanova generira potrošnju u maloprodaji što djeluje inflatorno, a pogađa, ne samo vlasnike nekretnina, već i lokalno stanovništvo, koje gubi potrošačku moć. Brojna istraživanja naše ukupne cjenovne politike u turizmu otkrila su disproporciju između naših cijena i vrijednosti usluge”, naglasio je. .

Zaostajemo u ponudi

Kada govorimo o turističkoj ponudi, Ratković smatra da Crna Gora, na žalost, veoma zaostaje za ostalim turističkim zemljama Mediterana, koje su naš prirodni okvir za komparaciju.

“Ispred nas su sve turističke zemlje Mediterana, od Hrvatske do Portugalije, pa onda istočno Grčka i Turska, a i Albanija nam postaje značajan konkurent. Naše slabe tačke su: struktura turističke ponude, struktura turističke tražnje, turistička i opšta infrastruktura…Naše najveće prednosti su tri P: Priroda, Prostor i Prošlost. To “sveto trojstvo” smo prilično zapostavili i samo djelimično valorizovali. Naš najveći izazov je da te naše adute valorizujemo na održiv način. O tome treba da izgradimo nacionalni konsezus, ali on još nije na vidiku”, zaključuje Ratković.