Suprotstavljene frakcije predvode rivalski sudanski generali, ali postoji još jedan akter koji godinama vreba u sjenci sudanske politike i trgovine, zemlja koja odavno želi da obezbijedi luku na sudanskoj obali Crvenog mora – Rusija, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Za sada nema vidljivih dokaza da Moskva ima ulogu u nasilju u Kartumu ili drugdje u Sudanu. To važi i za Vagner, zloglasnu rusku plaćeničku kompaniju čiji vlasnik ima bliske veze s Kremljom i ruskim Ministarstvom odbrane, a čiji zaposleni, prema izvještajima, rade u sudanskim rudnicima zlata.

Stručnjaci, međutim, pomno prate naznake da li je Rusija možda u potaji umiješana u previranja ili šta bi mogla da uradi dok Sudan tone sve dublje u haos.

Haotična pozadina sukoba

Sudanom je skoro tri decenije vladao diktator Omar al-Bašir, koji je došao na zao glas, između ostalog, zbog organizovanja kampanje silovanja, pljačkanja i masovnih ubistava u regionu Darfur na zapadu zemlje. On je 2009. postao prvi aktuelni šef države protiv koga je Međunarodni krivični sud u Hagu podigao optužnicu.

Masovni protesti na kojima je tražena njegova smjena doveli su do vojnog udara čiji su organizatori svrgli Bašira u aprilu te godine i preuzeli kontrolu nad zemljom koju su potom ustupili civilno-vojnom tranzicionom savjetu. Međutim, dvije godine kasnije, u oktobru 2021, vojska je u potpunosti preuzela kontrolu nad vladom.

Dva oficira koja su stajali iza toga su šef sudanske vojske, general Abdel Fatah al-Burhan i njegov zamjenik, general Mohamed Hamdan Dagalo, koji predvodi moćnu paravojnu grupu poznatu pod nazivom Snage za brzu podršku (RSF). Dagalo je poznat po nadimku Hemedti.

Hemedtijeve snage imale su ulogu u zločinima u Darfuru koji su rezultirali optužnicom protiv Bašira, rekao je Aleks de Val (Alex de Waal), koji dugo prati Sudan, a sada je izvršni direktor Svjetske fondacije za mir (World Peace Foundation) pri Univerzitetu Tafts u SAD.

"One su za samo jednu deceniju postale dominantna sila u Kartumu", napisao je De Val u analizi. "A Hemedti je postao lice sudanske nasilne političke pijace".

Prošlog decembra, pod pritiskom zapadnih i afričkih zemalja, njih dvojica su pristala na okvirni sporazum koji bi na kraju vladu vratio pod civilnu kontrolu.

To je dovelo do neizvjesnosti među sudanskim moćnicima i civilnim liderima, i porasta tenzija između vojnih frakcija sve dok ujutro 15. aprila nisu izbile borbe između jedinica lojalnih Burhanu i Hemedtijeve RSF.

Vagner u Sudanu

Hemedtijeve snage su u novembru 2017. preuzele kontrolu nad rudnicima zlata u oblasti Džebel Amer u Darfuru. Ti rudnici su, prema Svjetskoj fondaciji za mir, pojedinačno najveći izvor prihoda od izvoza u Sudanu.

Otprilike pet mjeseci kasnije, 24. aprila 2018, osnivač i vlasnik Vagnera Jevgenij Prigožin doletio je iz Moskve u Kartum, u pratnji dvojice pripadnika plaćeničke grupe.

Taj let, o kojem je prvi izvijestio moskovski list Novaja gazeta, bio je jedan od mnogih kojima je Prigožin godinama dolazio u niz afričkih zemalja gdje su se pojavili Vagnerovi vojnici i druge kompanije povezane s Prigožinom: Centralnoafrička Republika, Mozambik, Libija i druge države.

Prema pisanju francuskog lista Mond (Le Mond), Prigožin je u avgustu 2018. ponovo doletio u Kartum, ovog puta da se sastane s vođama nekoliko oružanih grupa iz Centralnoafričke Republike. Ministarstvo spoljnih poslova Rusije je 31. avgusta objavilo "Kartumsku deklaraciju" i "stvaranje centralnoafričkog opozicionog udruženja u cilju postizanja dugoročnog i održivog mira u Centralnoafričkoj Republici".

Od tada su, prema Ujedinjenim nacijama, vojnici Vagnera u Centralnoafričkoj Republici povećali svoju vidljivost, ali i nekažnjivost, nudeći sigurnost liderima osiromašene zemlje u zamjenu za pristup njenim ogromnim mineralnim resursima.

U Sudanu je prisustvo Vagnera manje vidljivo, ali izaziva sve veću zabrinutost zapadnih zemalja.

Prigožinove kompanije su vjerovatno dobile pristup najunosnijim rudnicima zlata u Sudanu u vrijeme kada se Bašir sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom krajem 2017, navodi C4ADS, istraživačka organizacija sa sjedištem u Vašingtonu. Mihail Potepkin, koji je bio zaposlen u Prigožinovoj Agenciji za istraživanje interneta – organizaciji koja je poznata kao ruska fabrika trolova – imenovan je za vođenje Prigožinovih operacija u Sudanu.

Ruska istraživačka grupa CIT dokumentovala je dokaze da su pripadnici Vagnera pomagali u suzbijanju protesta u Kartumu krajem 2018, koji su nekoliko mjeseci kasnije doveli do Baširovog svrgavanja.

Prema dokumentima koje je Njujork tajms (The New York Times) dobio od Dosije centra (Dossier Center), istraživačke organizacije sa sjedištem u Londonu koju finansira prognani ruski naftni tajkun Mihail Hodorkovski, savjetnici Vagnera sugerisali su Baširu da pokrene kampanju na društvenim medijima protiv antivladinih demonstranata.

Američka televizija CNN identifikovala je bivšeg visokorangiranog komandanta Vagnera Aleksandra Kuznjecova kao ključnog čovjeka Prigožinovih poslova na iskopavanju zlata u Sudanu. Evropska unija i Velika Britanija uvele su sankcije Kuznjecovu zbog njegovih navodnih veza s Prigožinom.

Otprilike nedjelju dana nakon što je Bašir svrgnut, grupa visokih ruskih vojnih zvaničnika došla je u Kartum korporativnim avionom registrovanim na kompaniju koja je povezana s Prigožinom, navela je Novaja gazeta. Nije poznato da li je Prigožin bio na tom letu. Isti avion je nedugo potom korišćen za prevoz nekoliko visokih sudanskih zvaničnika u Moskvu, među kojima je bio i Hemedtijev brat.

Sudanske snage bezbjednosti, uključujući pripadnike Hemedtijeve RSF, u junu 2019. upotrijebile su vatru i suzavac za razbijanje demonstracija u Kartumu. Vjeruje se da je ubijeno više od 100 ljudi.

Prigožinova sudanska kompanija Meroe Gold uvezla je i 13 tona policijskih štitova, kao šljemove i pendreke za kompaniju koju kontroliše Hemedtijeva porodica, izvijestio je Njujork tajms.

Ministarstvo finansija SAD 2020. je uvelo sankcije protiv nekoliko kompanija i zaposlenih Prigožina, uključujući Meroe Golda i Mihaila Potepkina, zbog njihovog rada u Sudanu i drugim zemljama.

"Uloga Prigožina u Sudanu naglašava povezanost ruskih paravojnih operacija, podršku očuvanju autoritarnih režima i eksploatacije prirodnih resursa", navelo je američko ministarstvo u saopštenju. Sankcionisane kompanije "direktno su pomagale Prigožinove globalne operacije i pokušale da suzbiju i diskredituju demonstrante koji su tražili demokratske reforme u Sudanu".

Odgovarajući na pitanje novinara o prisustvu Vagnera u Sudanu, Prigožin je u saopštenju objavljenom na njegovom Telegram kanalu 18. aprila rekao: "Mogu vam reći sa apsolutnom sigurnošću, apsolutno tačno, a vi možete da unesete moje riječi u bilo koji zapis... Danas nijedan Vagnerov borac, naglašavam, nijedan, nije u Sudanu. I tako je već više od dvije godine".

Luka za ruske brodove

Sudanska obala na Crvenom moru od 850 kilometara je uglavnom nerazvijena, osim grada Port Sudan, koji je najvažnija kapija za trgovinu Sudana s inostranstvom. Oko 90 odsto sudanskog izvoza i uvoza ide preko te luke.

Putin je u novembru 2020. najavio da će Rusija izgraditi objekat za vojne brodove u Port Sudanu, po ugovoru o zakupu na 25 godina. Sporazum, koji bi obezbijedio Moskvi drugu luku van Rusije, izazvao je nezadovoljstvo SAD i drugih zapadnih zemlja. Druga ruska luka u inostranstvu nalazi se u Tartusu u Siriji.

Najavljeno je takođe da će taj objekat imati radni prostor za do 300 ljudi i pristaništa za čak četiri vojna broda, uključujući plovila na nuklearni pogon. Sporazum takođe predviđa da Rusija isporuči oružje Sudanu, kako bi se pomogla odbrana tog objekta.

Sudanska politička previranja odložila su dogovor do 2022. dan prije nego što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu, 24. februara 2022, Hemedti je u pratnji grupe ministara sudanske vlade otputovao u Moskvu na razgovore čiji sadržaj nije objelodanjen. Po povratku u Kartum otprilike nedjelju dana kasnije, rekao je novinarima da podržava sprovođenje sporazuma.

"Ako neka zemlja želi da otvori bazu i to je u našem interesu i ne ugrožava našu nacionalnu bezbjednost, nemamo problema da poslujemo s njom, bilo da je to Rusija ili neko drugi", rekao je Hemedti.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u februaru ove godine posjetio je Kartum, u okviru turneje tokom koje je boravio u nekoliko afričkih zemalja. Ubrzo posle toga, dva sudanska ministra su naznačila da je sporazum o pomorskoj bazi skoro gotov.