Državljanin Albanije K.I. (21) uhapšen je juče, dok se za drugom osobom traga, nakon što je granična policija spriječila krijumčarenje 56,2 kilograma marihuane preko graničnog prelaza Grnčar.

"Službenici Stanice granične policije II Plav su, postupajući po operativnim informacijama, sinoć oko 22 časa u blizini Graničnog prelaza Grnčar i riječnog korita istoimene rijeke, locirali dva lica sa prtljagom na leđima koja su se kretala iz pravca Republike Albanije u pravcu Crne Gore", saopšteno je iz Uprave policije.

Navode da su im policajci naredili da stanu, ali da su oni, odbacujući prtljag, pobjegli u obližnju šumu.

"Na licu mjesta pronađena su dva veća pakovanja sa sadržajem zelene biljne materije za koju se sumnja da je opojna droga marihuana ukupne težine 56,2 kilograma", navela je UP u saopštenju.

Samo nekoliko dana ranije na istom graničnom pojasu crnogorska policija je otkrila takođe pedeset kilograma ove droge. Statistika bi godinama unazad mogla ići u nedogled, a sve govori u prilog tome da su ilegalni putevi iz pravca Albanije na području Plava i Gusinja vrlo frekventni.

Portal RTCG je ranije pisao o tome da ilegalnih puteva koji sa Kosova i Albanije vode prema Crnoj Gori, i na kojima se odvija najvećim dijelom šverc narkotika, ali i drugih vrsta roba, ima desetak.
Na području plavske i gusinjske opštine prohodni su putevi koji vode prema Kosovu preko planine Bogićevice. Iz ovih opština se ilegalno može doći i do Albanije, a to je najlakše učiniti putem koji od Gusinja vodi preko sela Vusanje.

Albanija je poznata kao jedan od najvećih proizvođača marihuane i skanka u svijetu. Uprkos policijskim akcijama koje su u toj državi vođene u selu Lazaret, očigledno da je ta proizvodnja i dalje vrlo razvijena, a švercerski kanali prema zapadnoj Evropi nerijetko vode upravo preko Crne Gore.

Ako je samo na nekoliko ilegalnih puteva na području Gusinja i Plava zaplijenjeno preko stotinu kilograma marihuane, nameće se pitanje – koliko onda narkotika tim putevima svakodnevno ulazi u našu državu?

Na području Plava i Gusinja na zvanično otvaranje čekaju makar tri granična prelaza. Dok se sa tim poslom ne žuri, ilegalni kanali i putevi kojima se kreću šverceri otvoreni su očigledno tokom sva četiri godišnja doba, i funkcionišu besprekorno.

O kakvim razmjerama proizvodnje i šverca droge se radi, govore i podaci koje je objavila američka agencija AP. Prema ovoj ageniciji albansko selo Lazarat nosi epitet "fabrike za marihuanu" sa godišnjom proizvodnjom od oko 900 tona kanabisa i "izvozom" narkotika u tržišnoj vrijednosti od nevjerovatnih četiri i po milijardi eura.

Prema podacima Ujedinjenih nacija globalna vrijednost ilegalne trgovine marihuane je 140 milijardi dolara.

Koliko je trgovina ovom drogom na Balkanu isplativa govore podaci da je balkansko tržište narkoticima posljednje dvije decenije zatrpano albanskom "travom".

Najkvalitetnija marihuana u Albaniji košta 2.000 eura po kilogramu, a samo na siromašnim tržištima u ovom regionu, u Skoplju, Podgorici, Beogradu, Sarajevu i Zagrebu prodaje se za 5.000 eura po kilogramu.

Švercom skanka u Albaniji uglavnom se bave četiri mafijaška klana, a u svjetlu finansijskih podataka o tim poslovima, koji imaju industrijske razmjere, jasno je da svoj interes lako pronalaze i crnogorske kriminalne grupe.

Prekogranična kriminalna bratstva opstaju čak i pod velikim pritiscima EU da se proizvodnja i šverc ove droge zaustave ili podvedu pod kontrolu.

Portal RTCG je ranije otvorio priču o ilegalnim putevima kojima se iz susjednih država može ući u Crnu Goru ili izaći iz nje, mimo zvaničnih graničnih prelaza, i to je ono što će nove crnogorske vlasti morati da stave pod kontrolu.

To će biti i zahtjev EU. Prethodne vlasti nijesu imale političku volju da to rade, jer su se i same u dobroj mjeri finansirale iz švercerskih poslova. Za nove vlasti to je ne baš jednostavan domaći zadatak u pregovaračkim poglavljima 23. i 24.

Nevolja je u tome što iza švercerskih poslova ne stoje "piljari" i kuriri sa po pedeset kilograma narkotika, već neke od najmoćnijih kriminalnih grupacija u regionu, koje, izgleda, međusobno bolje sarađuju nego zemlje iz kojih potiču.