Odbor je predložio Ustavnom sudu da odbaci inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore, koji je usvojen u decembru prošle godine.

U inicijativi Bastijančića se navodi da se pravnim aktom niže pravne snage derogira Ustav, najviši pravni akt države.

“Izmjene Zakona su udžbenički primjer zakonskog neprava, nastao spletom najizazovnijih pravno-političkih okolnosti”, naveo je Bastijančić.

CDT je ocijenio da izmjene Zakona o predsjedniku narušavaju ustavnu ravnotežu vlasti i mijenjaju smisao crnogorskog Ustava.

„Spornim izmjenama, umjesto razrade ustavnih normi, izvršeno je dopisivanje Ustava oduzimajući ustavna ovlašćenja predsjedniku države da predlaže mandatara i postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu“, saopšteno je iz te NVO.

Ustavni sud je 24. marta donio odluku o prioritetnom razmatranju tih inicijativa, a Skupštini je zahtjev za izjašnjenje uputio uoči prvog kruga predsjedničkih izbora 19. marta. Prema Zakonu o Ustavnom sudu, rok za to je 30 dana.

Član Odbora Dragan Bojović (DF) je kazao da Zakon o predsjedniku nije neustavan.

“Ovaj Zakon o predsjedniku je donesen kao odgovor na očito neustavno ponašanje bivšeg predsjednika Mila Đukanovića. U više navrata je očigledno kršio Ustav i otome s emalo pričalo u janvosti. Više se pričalo da je ovaj Zakon o predsjedniku neustava, iako nije”, kazao je Bojović.

On je istakao da je Đukanović prekršio Ustav, jer nije predložio mandatara za sastav nove Vlade iako je to propisana ustavna obaveza.

Dragan Ivanović (SNP) je kazao da je razlog donošenja zakona bio uslovljen ponašanjem predsjednika Crne Gore.

Jovanka Bogavac (DF) je istakla da je nesporno da nema ničeg neustavnog u donešenim izmjenama o predsjedniku.