Partije, koalicija ili grupa birača koje žele da učestvuju na parlamentarnim izborima 11. juna, Državnoj izbornoj komisiji treba da dostave poslaničku listu do 16. maja u ponoć.

Za predstojeće izbore još nije objavljen birački spisak, a prema podacima koji su “Vijestima” dostavljeni iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) broj birača upisanih u birački spisak Crne Gore, na dan 24. april 2023. godine je 543.151.

Posljednji zvanični podaci MONSTAT-a o broju stanovnika pokazuju da ih je prošle godine bilo 617.683.

Akreditacije za posmatranje izbora su do sada od Državne izborne komisije tražili i dobili Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Centar za monitoring i istraživanje (CEMI).

Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Biljana Papović je juče pozvala Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) da iskoristi ovlašćenja za vršenje nadzora iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, i proaktivno i blagovremeno provjeri da li politički subjekti na zakonit način prikupljaju potpise podrške izbornim listama za parlamentarne izbore.

”Podsjećamo da je podnošenje izbornih lista moguće još od 7. aprila, a da je krajnji rok za njihovu predaju 16. maj, te da politički subjekti već uveliko prikupljaju potpise podrške”, navodi Papovićeva.

Ona je podsjetila da su u toku nedavno okončanih predsjedničkih izbora prilikom prikupljanja potpisa podrške za kandidature zabilježeni brojni slučajevi zloupotrebe ličnih podataka građana i falsifikovanja potpisa, o čemu tužilaštvo vodi istragu.

”Nažalost, ovo nije prvi put da se dešava masovna zloupotreba ličnih podataka građana u izbornim procesima, a upravo su nerad i pasivnost nadležnih institucija omogućile da se zloupotrebe ponavljaju bez straha od sankcija”, kazala je ona.

Navode da je u ranijim zloupotrebama moralo doći i do povrede odredbi Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, jer su političke partije prikupljale posebne kategorije ličnih podataka, koje se mogu obrađivati samo uz izričitu saglasnost osoba, a koju u velikom broju slučajeva nijesu dobili:

”AZLP u ovim slučajevima nije radio svoj posao, odnosno nije zaštitila prava građana, a ni izborni proces. Umjesto od onih koji zloupotrebljavaju lične podatke građana, AZLP je odabrao da ove podatke štiti od domaćih i međunarodnih posmatrača službeno ovlašćenih za posmatranje svih segmenata izbornog procesa”.

Podsjeća da je DIK utvrdio da je za podršku izbornoj listi potrebno najmanje 4.338 potpisa, odnosno 1000 potpisa kad su u pitanju manjinske liste, ili 300 potpisa kad su u pitanju izborne liste koje predstavljaju manjinsku zajednicu sa učešćem do dva odsto u ukupnom stanovništvu.