Skupština Crne Gore prethodne sedmice usvojila je izmjene i dopune Zakona o CBCG, prema kojima će guvernera vrhovne monetarne institucije imenovati parlament na osnovu sprovedenog javnog konkursa umjesto predsjednika države, kako je to bilo do sada.

Kada je to rješenje u pitanju, ekonomski analitičar Predarag Drecun kaže da ima argumenata i za i protiv.

"Zaista je najbolje da se na tržištu odmjere oni koji imaju vizije kako treba urediti CBCG. Tu nema spora, jer konkursom motivišete sve koji smatraju da mogu to da rade. No, to je samo u teoriji“, kaže Drecun.

Pitanje je, kako navodi, ko donosi odluku.

„U praksi je važnije ko će da bira i ocjenjuje kandidate i programe, od toga ko će da se javi. Mi smo imali konkurs za izbor sudija Ustavnog suda, i da li smo dobili najbolje kandidate. Naravno da nijesmo. Zašto. Zato što je politika donijela konačnu odluku, a ta odluka nije u interesu svih građana. Zato danas umjesto stručnih sudija imamo partijske vojnike i pat poziciju u Ustavnom sudu“, kaže sagovornik Portala.

"Ali, ako odabir bude uslovljen političkom trgovinom, tipa ja tebi guvernera, ti meni ministra, ili nešto slično, onda je konkurs besmislen. Kako god bilo, i staro i novo rješenje imaju dosta političke supstance u izboru guvernera, tako da ne znam što je bolje u ovom trenutku. Malo mi je samo, kao građaninu, čudan tajming odluke. Moglo je ovo staviti na dnevni red u oktobru 2022. godine, i ne dati šansu da stari menadžment CBCG traje godinu dana poslije isteka mandata. Ostaje nejasan motiv za ovoliko kašnjenje aktuelne većine“, kazao je Drecun.

Napominje da je prošle jeseni upozoravao na frizirano izvještavanje banaka i mjerenje adekvatnosti kapitala.

„Upravo se pokazalo tačnim da je bankarski sektor potkapitalizovan, jer je CBCG volšebno dozvolila da se iz obavezne rezerve pokriju određeni gubici u plasmanima banaka. Prije samo desetak dana iz Vašingtona, prilično optimistično su nas i Damjanović i Žugić informisali da je stanje u bankarskom sektoru idealno, a evo danas vidimo da pet banaka ima ozbiljne probleme“, kazao je Drecun.

Ako bankama, sa preko 80 miliona dobiti u prošloj godini treba jedna ovakva mjera, kaže Drecun, onda CBCG treba da objasni šta nije u redu.

„Ovo posebno dobija na značaju kad sa druge strane imamo 'mrtvo' kreditiranje i nekih milijardu i po depozita koji su neiskorišćeni i sa mizernom kamatom za deponente”, navodi izvor “Vijesti" dana 29. aprila 2023. godine, a ja sam drugom polovinom 2022. tvrdio da je u aktivi banaka jedna četvrtina umrtvljenih sredstava, te da su depoziti i plasmani u izrazitoj ročnoj neusklađenosti. Nažalost, bio sam u pravu, ali guverner Žugić je volio da se hvali podobnim podacima, a ministar finansija je to odobravao, ili makar nije reagovao kako je trebalo“, kazao je Drecun.

Guverner najprije da bude dobar ekonomista

Smatra da guverner CBCG treba da bude prvo dobar ekonomista, pa tek onda dobar bankar.

„CBCG ima obavezu da čuva finansijsku stabilnost, a to iziskuje dobro poznavanje ekonomske politike, i njenih alata“, kazao je.

Na pitanje da li će se kandidovati za tu funkciju Drecun kaže: „Smatram da sam bio uspješan bankar, jer sam dvije vrlo problematične banke spasio od izvjesnog i najavljenog uvođenja stečaja. To najbolje znaju oni koji su radili u tim bankama, i stručna javnost. Uostalom, to govore pokazatelji rada tih banaka, u trenutku kad sam preuzeo te banke, i u trenutku kad sam odlazio iz tih banaka, i to bez ikakvih afera. Crnogorskom ekonomijom se bavim na razne načine, već tri decenije, i čini mi se da znam njene potencijale, sve specifičnosti, i slabe tačke našeg ekonomskog sistema“.

Kao ekonomista tvrdi da Crna Gora može relativno brzo da dostigne nivo razvijenosti prosječne EU članice.

„Zato smatram da bih na kvalitetan način vršio dužnost guvernera CBCG. Činjenica da me je i stručna i ostala javnost spontano percipirala kao kandidata velika mi je satisfakcija. Ono što sigurno mogu da tvrdim je da Crna Gora ima potencijal da bude čvorište novih finansijskih tokova i tehnologija, novih finansijskih proizvoda, i da time ostvari održiv privredni rast. Ima određenih krugova koji ne bi bili srećni da ja postanem guverner, i sve čine i činiće, naročito putem odabranih medija i ličnosti da me obeshrabre. Mnogo je širi krug građana i privrednika koji me ohrabruju da se kandidujem i vjerujem u njihovu iskrenost. Ako novi zakon bude u pravnom saobraćaju, kandidovaću se za tu odgovornu funkciju, uvjeren da bih značajno ojačao sistemski i institucionalni kapacitet CBCG. CBCG mora, i može mnogo efikasnije i uspješnije da utiče na bankarski sektor i jačanje investicione aktivnosti“, istakao je Drecun za Portal RTCG.

Damjanović da umiri finansijske apetite političkih partnera

Komentarišući trenutnu ekonomsku situaciju, ocjenjuje da u uslovima u kojima djeluje Vlada Dritana Abazovića rezultati nijesu tako loši kako se čini na prvi pogled.

„Taj pogled je determinisan ozbiljnim institucionalnim poremećajima, i nefunkcionisanjem dobrog dijela državnih organa, ili njihovim djelovanjem u v.d. stanju. Zamislite državu u kojoj je čak i Centralna banka u v.d. stanju. Vlada se konačno bori sa inflacijom, što donekle usporava pad životnog standarda koji je do aprila 2022. godine bio u porastu punih 20 mjeseci. Od aprila 2022. pa do aprila 2023. godine imamo opšti rast cijena koji se kreće u rasponu 17 do 20 posto, a u nekim segmentima tržišta i do 50 posto. Nažalost najviše su skočile cijene hrane“, kazao je Drecun.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović je, kaže Drecun, izložen pritiscima političkih vrhova da podiže nivo javne potrošnje. Poručuje mu da bi morao sa mnogo više autoriteta, pa čak i javnim djelovanjem, da umiri finansijske apetite političkih partnera.

Šta će biti do kraja godine, kaže, zavisi od političke stabilnosti.

„Vlada koja nema jasnu podršku ne može uraditi ništa strateški važno. Bavi se gašenjem požara, prelivanjem iz jedne posude u drugu. Ukoliko se izbori održe 11. juna, mi bi već krajem juna mogli da imamo novu vladu, i nadamo se da će to biti vlada sa mnogo većom političkom podrškom“, kazao je Drecun.

Zaduženje će zavisiti i od turističke sezone

Eventualno zaduženje će, kako ocjenjuje, umnogome zavisiti od turističke sezone.

„Niko ne zna da li ćemo morati da se zadužujemo do kraja godine. To zavisi umnogome od efekata turističke sezone. Mi se definitivno krećemo po marginama potrebe za novim zaduženjem, ali bismo nakon 1. jula, kao datuma kad bi opciono trebalo da startuje nova vlada, realno mogli da dobijemo mnogo povoljnije uslove kreditiranja, ukoliko do tada ne probijemo neke granice makroekonomskih agregata, kao porasta opšteg nivoa javne potrošnje“, ocjenjuje Drecun za Portal RTCG.

I trenutna politička situacija, prema njegovim ocjenama, loše utiče na crnogorsku ekonomiju.

„Česte izmjene propisa, kao posljedica traženja palijativnih rješenja predstavljaju biznis barijeru. Svaka promjena poreskih propisa, iziskuje ogromne troškove za privredu. Česte izmjene pravila igre destimulišu investitore. Slaba politička podrška vladi, koja počiva na ravnoteži nemoći vlasti i opozicije, ne daje dovoljno prostora vladi da kvalitetno upravlja procesima“, kaže Drecun i zato smatra da treba što prije ići na izbore i širokom većinom obezbijediti četiri stabilne godine.

EBRD u svom izvještaju o tranziciji za 2022-23 koji su objavili prethodne sedmice predviđa snažan oporavak turizma sa izazovom visoke inflacije.

Komentarišući izvještaj EBRD-a Drecun kaže da se inflacija u Crnoj Gori u najvećem procentu uvozi, a jednim manjim dijelom ima genezu i u domaćim uzrocima. To, kaže, naši partneri prepoznaju, i zato, kako je kazao, imaju dozu skepse kada daju prognoze.

„Turizam nažalost nije faktor razvoja Crne Gore, već više jedan korektivni faktor koji popunjava naše rupe nastale u prvoj polovini godine, i čini godišnji platni bilans manje ili više održivim, ali i pored toga mi imamo ciklične potrebe za zaduživanjem. To nije željeno stanje“, kazao je Drecun.

Ističe da je turizam pravi katalizator razvoja tek kad bude nevidljivi izvoz, što, kako navodi, u ovom trenutku nije.

„Mi kroz turistički naš proizvod izvozimo dominantno tuđu hranu, tuđu vodu, tuđu radnu snagu, tuđi namještaj, tuđe čačkalice, tuđe peškire, tuđe čaršave, i šta sve ne. To se mora strateški mijenjati. Mi imamo potencijale za tu promjenu. Turizam treba da bude u našem slučaju šlag na torti, i to onaj najskuplji, a ne torta. Biće dobra turistička sezona, ali to nas neće učiniti mnogo bogatijim, zato što će se 90 odsto prihoda odliti kroz spoljnotrgovinski deficit. Nama ostane samo renta“, navodi Drecun.

Zabraniti isplate otpremnina u državnim firmama

I Odbor za antikorupciju utvrdio je, prethodnih dana, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju korupcije kojim je predviđeno ukidanje mogućnosti da se za javne i državne službenike unaprijed ugovaraju otpremnine.

O zabrani isplate otpremnina u državnim firmama Drecun kaže: „Državni funkcioneri, postavljeni političkom odlukom, ne smiju da primaju ništa osim osnovne zarade, pa ni otpremnine“.

Radna nedjelja opciono

U Skupštini ne postoji većina koja bi usvojila eventualne izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim bi bila djelimično vraćena radna nedjelja za radnike u ovoj oblasti, jer je većina poslaničkih klubova već saopštila da će biti protiv.

Drecun smatra da to treba da bude opciono.

„Radnici nemaju ništa protiv, ukoliko se dnevnica značajno uveća, da ne kažem duplira. Neradna nedjelja ekonomski ugrožava mala preduzeća, i ja mislim da im treba pomoći. Pogotovo ako znamo da u Crnoj Gori imamo najmanje 60 hiljada stranih građana koji imaju boravak. To je jedan cijeli grad, i potreba trenutka je da reagujemo i ubrzamo obrt roba i usluga“, ukazuje Drecun.

CG da uvećava zlatne rezerve

Zlatne rezerve Crne Gore iznose skoro 1,2 tone a Crna Gora ih je naslijedila od bivše SFRJ i nikada ih nije uvećavala. O tome je pisao i Portal RTCG prethodnih dana.

Drecun smatra da je 1,2 tone smiješno mala količina zlata za jednu državu i napominje da je njegova vrijednost 50 do 70 miliona eura u zavisnosti od tržišnih kolebanja.

Smatra da naša zemlja treba da uvećava svoje zlatne rezerve jer će, kako pojašnjava, zlato uvijek biti način čuvanja bogatstva.

„Zlato vam daje bolju pregovaračku poziciju sa finansijskim institucijama. Kad je zlato kolateral, kamate su niže. Vrijednost investicija u zlato nikad ne može pasti na nulu, kao kod kriptovalute recimo. Oko 50% zlata u svijetu kupuje se kao investicija. Druga polovina otpada na industriju. Količina zlata u svijetu je relativno mala. Rudarenje je relativno skupo. Zlato je u suštini svojevrsni oblik novca sa najvišim stepenom opšteg povjerenja“, kazao je Drecun.

Evropski bankarski sektor čekaju veliki potresi

ECB najavila je novo uvećanje referentnih kamatnih stopa.

Drecun kaže da će to svjetskoj ali i našoj ekonomiji donijeti samo probleme.

„Građanima skuplje kredite, privredi takođe. Državi teže uslove zaduživanja. Jednom riječju ruši standard. Kamata je uvijek posljedica bolesti ekonomskog sistema, a euro zona, ima dosta izazova, koji se prelivaju na rast kamatnih stopa. ECB čini razne manevre, ali nije lako postići optimalne mjere u veoma razuđenom ekonomskom prostoru kao što je EU“, kazao je Drecun.

Pribojava se da evropski bankarski sektor čekaju veliki potresi.

„Credit Suisse, švajcarska banka stara skoro 170 godina, traži 50 milijardi franaka kredita da bi prevazišla probleme nastale padom cijena dionica, što je grubo rečeno ekvivalent GDP-a jedne Srbije, ili desetak GDP-a Crne Gore. To je ogroman poremećaj u samo jednoj banci, i može uzrokovati lančane probleme na evropskom tržištu“, kazao je Drecun.

Smatra da ECB, narednih mjeseci, mora da djeluje sa mnogo opreza i mudrosti.

O tome, može li se propast nekih američkih banaka preliti na Crnu Goru Drecun kaže da direktno svakako ne može, ali kao talas, nakon nekog vremena, moglo bi, smatra, da se desi da još neke američke banke dođu u problem, i to bi se, kako dodaje, prelilo na dio evropskih banaka, a na kraju i na nas.

„Ukoliko banke majke crnogorskih banaka kćeri, uđu u problem, to bi moglo da ima loše efekte i u Crnoj Gori. Ali zaista su ti redovi veličina zanemarljivi za tako krupne ekonomske relacije. Međutim, Credit Suisse jedna od najvećih banaka u Evropi ima ozbiljnih problema, što bi moglo da ima mnogo jači negativni uticaj na evropsku ekonomiju“, zaključio je Drecun za Portal RTCG.

Izvor: RTCG