Stava je da ako prosrpska strana i ima trenutno većinu ta većina, kako kaže, nije velika.

„Zato, jedini način da se birači maksimalno motivišu je jedna kolona sa DPS-om na čelu. Siguran sam da bi to dalo najbolji mogući rezultat“, izričit je Olenik.

Stava je da će DPS i nakon parlamentarnih izbora ostati pojedinačno najjača stranka u Crnoj Gori i to je, kako ističe, nešto što procrnogorski blok ne bi smio da ne uzme u obzir.

Srbija da se ugleda na Crnu Goru po pitanju Kosova

Komentarišući glasanje Crne Gore za prijem Kosova u Savjet Evrope, što je naišlo na kritike iz vrha vlasti u Srbiji, Olenik podsjeća da je Crna Gora navrijeme i iskreno priznala Kosovo kao samostalnu državu te da je ovo glasanje odraz te političke odluke i bilo je, napominje on, očekivano, normalno i sasvim prihvatljivo da glasa na taj način. 

„Ne vidim iznenađenje na strani Srbije, a ova emotivna reakcija medijska predsjednika Vučića i ministra Dačića je s ciljem da smanje negativne posljedice kod svog biračkog tijela, jer je u Srbiji jasno da je to posljedica prihvatanja evropskog sporazuma. Ali kao i mnogo puta do sada, Vučić pokušava ka spolja da uradi nešto, da prihvati obaveze, ali prema unutra pokušava da manipuliše ljudima i da kaže 'nije tačno da smo priznali“. I onda kad se vide rezultati te politike i dalje pokušavaju da manipulišu svojim biračima“, objašnjava sagovornik Analitike. 

Smatra i da ovo neće uticati ni na poboljšanje ni na pogoršanje odnosa između Srbije i Crne Gore.

„Ovo je normalna, očekivana i korisna odluka Crne Gore. Pretpostavljam da će Crna Gora nastaviti da sprovodi svoju politiku prema Kosovu i nadam se da će Srbija da se ugleda na nju po tom pitanju“, napominje Olenik.

Oni koji su bili dio politike 90-ih nastavljaju gdje su stali

Upitan je li ovo samo nastavak politike iz 90-ih, koju je Srbija do sada vodila pod „velom tajnosti“, Olenik kaže da jeste, ali i da ta politika nije samo prema Crnoj Gori.

„Oni koji su bili na vlasti tad, personalno i po strankama i sada su na vlasti, kao Vučić i Dačić. Nastavljaju tamo gdje su stali 90-ih. S jednom razlikom – medijski to više nije velika Srbija nego srpski svet i nijesu započeli ratove, baš zbog iskustva iz 90-ih, ali nijesam siguran da će tako da bude i ubuduće“, kaže Olenik.

Podsjeća i da je Vučić nebrojeno puta jasno, glasno, precizno i javno rekao kako da su oni bili na vlasti Crna Gora nikad ne bi postala nezavisna i da je to jedna od najvećih grešaka bivšeg režima, te da će oni „učiniti sve da se Crna Gora vrati pod okrilje Srbije, ovako ili onako“. 

„To je ono što vidimo u posljednja dva izborna ciklusa u Crnoj Gori i iskreno moram da priznam da sam zabrinut za suverenitet Crne Gore. Ne za teritorijalni integritet, mislim da to nije sporno, ali za suverenitet kao moć da Crna Gora samostalno donosi odluke u svom interesu, za to jesam ozbiljno zabrinut još od prošlih parlamentarnih izbora, a pogotovo nakon predsjedničkih. To jeste realna opasnost za Crnu Goru“, izričit je Olenik.

Desničari predlagali svakojake nebuloze

Komentarišući "deklaraciju o srpskom mini Šengenu", koju su prethodnih dana predlagale desničarske partije u Srbiji, Olenik smatra da tome ne treba davati na važnosti.

„To je marketinška akcija, kao odgovor na prijedlog da se izglasa deklaracija o uvođenju sankcija Rusiji. Desničari su, kao odgovor na taj prijedlog, predlagali svakojake nebuloze, ali to je sve u medijskom smislu da pokažu biračima da i oni nešto predlažu“, ukazuje sagovornik Analitike.

Olenik ističe i da ikonografija sa slavlja pobjede na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori, ali i dio narativa Milatovića ima veze sa srpskim svetom i nacionalistima u Srbiji.

„Milatović jeste podržan i od Šešelja i od Mandića i od drugih opskurnih, desničarskih vedeta, ali bih sačekao da vidim što će on u stvari da uradi. Da vidimo prvih nekoliko koraka, prvih posjeta, izjava. Mora se uzeti u obzir broj glasova koje je dobio i mora mu se dati neko vrijeme da vidimo što će da uradi, da bismo onda dali preciznije ocjene da li će njegov izbor biti dalja komplikacija za Zapadni Balkan, odnosno da li će biti dalji problem ili ne“, navodi Olenik.

Kako dodaje, nakon onoga što se moglo vidjeti u mjesec-dva kampanje pred izbore, nije optimista.

„Ali, ajde da prvo vidimo što će da uradi“, dodaje Olenik.

Prioritet Zapada rješavanje kosovskog pitanja

Sagovornik Analitike smatra da ako se površno pogleda, možemo reći da EU i SAD daju suviše prostora prosrpskim nacionalistima u Crnoj Gori, ali to se, prema njegovim riječima, može reći i za BiH i RS.

„Međutim, kad se razgovara s Amerikancima, diplomatama, oni kreću od proste činjenice da je kosovsko pitanje i njegovo rješavanje najveći problem na Balkanu trenutno, da je prioritet da se to sad riješi, a da je sve ostalo malo gurnuto u stranu. Vučiću je dat određeni manevarski politički i vremenski prostor koji se poklapa s mapom puta koja je dogovorena u Ohridu, a to je proljeće 2024, do kad treba da se potpiše evropski sporazum o Kosovu“, objašnjava Olenik. 

Prema njegovim riječima, politička logika prevashodno Amerike je da smo trenutno u fazi kad je moguće riješiti kosovsko pitanje. 

„Jedini Vučić, s ovolikom podrškom, ima političku snagu da jednom za svagda riješi odnose Srba i Albanaca na Balkanu i da time dovede do dugotrajnog mira. Niko prije njega, a vjerovatno ni poslije, neće biti u toj poziciji u kojoj on sada, a ta pozicija je takva da on i sa potpisivanjem sporazuma ne mora na izgubi vlast, može da mu padne rejting ali ne mora da izgubi vlast, to je nešto što do sada nije bio slučaj. Čak ni Milošević nije sebi mogao da dopusti jednu takvu političku odluku“, navodi naš sagovornik.

Amerika neće dozvoliti bilo kakav sukob na Balkanu

Stava je i da praktičari, kakve jesu SAD, hoće da iskoriste tu situaciju da zatvore kosovsko pitanje i na taj način relaksiraju sve druge odnose na Balkanu i, kako ističe naš sagovornik, sa tim bi se završio politički i vremenski prostor koji je dat Vučiću da čini određenu vrstu štete, pogotovo Crnoj Gori i BiH. 

„Lično se ne slažem do kraja s takvom politikom, ali mora se reći da ta ograničenja data od SAD i EU proizvod su Ukrajine. S jedne strane, Amerika neće dozvoliti bilo kakav sukob na Balkanu, jer bi to vodilo smanjenju fokusa i prisustva Zapada u Ukrajini i to je nešto što se neće desiti“, smatra Olenik.

Napominje da je Crna Gora članica NATO pa je, kako kaže, jako teško zamisliti neki sukob. 

„BiH nije članica, ali ima NATO trupe na terenu i svaki eventualni sukob bi tamo bio riješen, tako da nema mogućnosti sukoba osim ako neko hoće da se sukobi s NATO-om, što je malo vjerovatno. Kosovo takođe nije dio NATO, ali ima prisustvo i veliku bazu KFOR-a, tako da sukob ni tamo nije moguć, jer sukob s NATO niko neće. Mi smo, nažalost, kao država to probali i vidjeli smo kako smo to prošli. SAD i EU su trupama na terenu spriječile eventualne sukobe, a sad pokušavaju politički da riješe Kosovo kao najveći problem i zato daju određeni prostor Vučiću koji on, naravno, debelo zloupotrebljava, ali mislim da je to oročeno do proljeća sljedeće godine“, zaključuje Olenik.