Moguće je da ste razliku primijetili kad vam je prifalilo 20 ili 30 g čokolade dok pravite kolače, jer je već godinama prisutan trend da velika čokolada više nije od 300 g već od 270 g, a mala se sa 100 g „smanjila“ na 70 ili 80 grama. Ali tu nije kraj, jer ni smrznuto voće i povrće koje ste godinama kupovali u pakovanjima od pola kilograma više nije isto, iako na prvi pogled nema neke značajne razlike. Ali razlika i tu postoji, jer se gramaža polako spuštala sa 500, na 450 grama, dok se sada uglavnom pakuje u ambalaži od 400 g.

Na pitanje zbog čega su se odlučili na takvu promjenu, iz kompanije Ledo su Pobjedi kazali da su odluku o promjeni pakovanja određenih proizvoda donijeli zbog rasta cijena sirovina i troškova proizvodnje.

– Nova ambalaža Frikom smrznutih proizvoda, osim novog izgleda pakovanja, ima jasno naznačenu gramažu proizvoda – navode iz ove kompanije.

Nijesmo dobili odgovor da li su u skladu s tim korigovane i cijene proizvoda, jer ih, kako nam je rečeno, propisi iz oblasti zaštite tržišnog nadmetanja ograničavaju u davanju informacija o cjenovnoj politici. Ističu pak da svaki trgovac samostalno određuje maloprodajne cijene svih proizvoda. Na pitanje da li potrošači zbog toga negoduju, navode da su oni navikli na vrhunski kvalitet njihovih proizvoda.

– Naši kupci dobro znaju da kupovinom naših proizvoda kupuju kvalitetne namirnice za sebe i svoje najdraže, koje su nutritivno bogate i koje dolaze iz provjerenih izvora – kazali su Pobjedi iz Leda.

Zakon

Zakonski, problem ne postoji, jer su gramaže jasno i vidljivo istaknute, ali samo ako na to obratite pažnju. Ali ako ne gledate, već kupujete po navici onako kako ste kupovali godinama, veća je vjerovatnoća da nećete primijetiti tu razliku od 50 ili 100 grama. Odnedavno i jogurt koji je pakovan u ambalaži od 1,5 kg sada kupujete u količini od 1,45 kg. Na pakovanju je ta količina jasno naznačena, ali ćete to primijetiti samo ako ciljano pogledate. U suprotnom, što ste vas tiče, kupili ste 1,5 kg, jer sa velikim promjenama u cijenama ne možete registrovati da li je proizvod zbog smanjenja količine jeftiniji, a uglavnom nije. Iz kompanije Imlek Boka, koja distribuira proizvode Imleka Srbija na teritoriji Crne Gore, nijesmo dobili odgovor zbog čega su se odlučili na ovaj korak te da li zbog toga potrošači negoduju.

Ovo pitanje, prema riječima direktorice za unutrašnje tržište i konkurenciju Ministarstva ekonomskog razvoja Jasne Vujović, uređeno je pravilnikom o prethodno upakovanim proizvodima.

– Njim se propisuju metrološki zahtjevi koji moraju da ispunjavaju količine prethodno upakovanih proizvoda, način označavanja količina i dozvoljena odstupanja stvarnih količina od označenih nazivnih količina. Prethodno upakovani proizvod se puni i pakuje bez prisustva kupca i njegova količina se ne može promijeniti bez otvaranja i mora odgovarati količini naznačenoj na proizvodu. Proizvođač, odnosno paker nema ograničenja na osnovu ovog pravilnika po pitanju nazivne količine na proizvodu koji se pakuje i koja može da bude manja od ranije pakovanih serija. Njegova je obaveza da je ta količina vidljivo istaknuta i da odgovara količini upakovanog proizvoda. U gore navedenom pravilniku ne postoji obaveza proizvođača, odnosno pakera da obavještava potrošače o promjeni nazivnih količina prethodno upakovanih proizvoda – kazala je Vujović Pobjedi.

Podsjeća da Zakon o zaštiti potrošača brani trgovcima da u promet stave robu na kojoj nema obavještenje sa zakonski predviđenim podacima, a koji, između ostalog, uključuju i količinu.

– Dakle, sa aspekta zaštite potrošača, ako je istaknuta količina na način propisan zakonom, ne postoji kršenje navedene odredbe – navela je Vujović.

Šrinkflacija

Da je trend tzv. šrinkflacije prisutan već neko vrijeme na tržištu, Pobjedi je potvrdio i pravni savjetnik Centra za zaštitu potrošača (CEZAP) Željko Tomović, dodajući da potrošači to primjećuju, ali češće na to ukazuju usputno uz druge probleme sa kojima se susreću zbog kršenja potrošačkih prava.

– Takva praksa nije nedozvoljena sve dok je na deklaraciji dato pravilno obavještenje o robi u tom smislu, pa se smatra da je potrošač informisan o proizvodu koji kupuje u skladu sa zakonom. Međutim, ona je svakako sporna, jer potrošači gotovo po automatizmu kupuju proizvode koji su u istoj ambalaži imali veću gramažu, pritom ne čitajući deklaraciju, čemu su posebno podložni penzioneri i ranjive kategorije potrošača. Stoga, to jeste nekorektno postupanje proizvođača, jer koriste inflaciju za svoj profit, ali nije protivzakonita, ukoliko je proizvod uredno deklarisan sa vidno istaknutom gramažom ili zapreminom – objašnjava Tomović.

Zakon, kako navodi, predviđa da na proizvodu moraju čitko, jasno, razumljivo i lako uočljivo biti navedeni podaci o količini, sastavu, kvalitetu, tipu i modelu robe, datumu proizvodnje i roku upotrebe, načinu upotrebe, održavanju i čuvanju robe uz upozorenje o mogućim rizicima vezanim za pravilnu i nepravilnu upotrebu robe.

– Prema tome, ne postoji posebna odredba koja bi obavezivala trgovca i/ili proizvođača da takve promjene posebno ističe, budući da su ti podaci već istaknuti na jasan način. Potrošači bi trebalo da budu obazrivi pri kupovini i ovakve nesavjesne proizvođače „kazne“ tako što neće kupovati njihove proizvode, budući da na tržištu ima i onih koji ne primjenjuju ovakvu praksu. Na taj način potrošač može uticati na suzbijanje ovakvog tržišnog ponašanja, jer je on centralna figura svakog tržišta, pa je izuzetno važno da reaguju na ovakve negativne trendove – poručuje Tomović.