Veća količina oružja u posjedu civila građana, kaže Marković, ne znači veća bezbjednost.

"Kada govorimo o količini prijavljenog legalizovanog oružja, broj se kreće oko 100 hiljada komada oružja, ali tih 100 hiljada komada oružja u vlasništvu negdje oko 60 hiljada vlasnika", istakao je on.

Podaci o broju oružja u nelegalnom posjedu su, ističe, vrlo nezahvalni za rad jer metodologija za utvrđivanje koliko je oružja u nelegalnom posjedu praktično ne postoji.

"Tvrdim da sve i da je taj broj oko 20 hiljada komada u nelegalnom posjedu to je ogroman broj", kazao je Marković.

Zakon o oružju je, dodaje Marković, vrlo precizan i nošenje oružja na javnom mjestu u Crnoj Gori je zabranjeno.

"Postoji dozvola za držanje i nošenje oružja i tu dolazimo do glavnog problema građanskog tumačenja. Dozvola za nošenje i držanje oružja ne znači da možete oružje da nosite svaki dan sa sobom već je zakonom predviđeno da se nosi na strelištu ili lovištu", istakao je Marković.

Naglasio je da Zakon kaže da vlasnik oružja mora držati oružje da nije dostupno drugim licima, prvoshodno maloljetnicima.

Napominje se, kako je kazao Marković, i da se oružje mora držati u metalnom sefu, kasi ili na drugi način obezbijeđeno.

"Posljedica nastaje za vlasnika oružja ukoliko se ispostavi da ga je koristilo drugo lice", poručio je on.

Marković ističe da sve počinje u porodici i roditeljstvu i kada dođemo do nivoa da tužilačka i policijska organizacija zajedno sa sudskom vlašću rješava neki problem onda je to posljedica.

Psiholog Radiša Šćekić kaže da tragičan slučaj koji se desio u regionu predstavlja alarm da se isto može desiti i kod nas.

Najgore je, ističe, što se to desilo u školi i što su posljedice fatalne.

"Dešavalo se nasilje i ranije, ali pitanje je koliko je ono kontrolisano i koliko se trudimo da ga spriječimo. Roditelji svojim ponašanjem najbolje daju primjer djeci", kazao je on.

Šćekić je ukazao na to da društvo šalje loše poruke djeci, a da društvene mreže edukuju o nasilju.

Potrebno je, poručuje, uticati na društvene mreže i više raditi na prevenciji a ne samo govoriti o posljedicama.

Jelena Milošević iz Savjeta roditelja kazala je da škole nemaju ni sistem ni mjere da regulišu ponašanje djece, te da nemamo ni određene kazne i da se mora vratiti vaspitna funkcija školama.

"Oduzeli smo autoritet nastavnicima roditeljima i evo šta smo dobili", istakla je Milošević.

Naglasila je da smo nažalost takvo društvo da tek pričamo o problemu kada se nešto desi, ne djelujemo nikad preventivno, već tada tražimo krivca.

"Ovo je velika tragedija i svi kažu pucao je dječak - nije, pucale su društvene mreže, igrice sa nasiljem, rijaliti", kazala je Milošević.

Zaključuje da za ovakvu situaciju svi snose odgovornost i roditelji i cijelo društvo.

Predsjednik saveza CSPS Velizar Darmanović kazao je da Zakon jasno kaže da djeca od 11 do 13 godina mogu da se bavi streljaštvom koristeći malokalibarsko oružje i vazdušno oružje, a od 14 mogu i vatreno oružje pod nadzorom roditelja i stručnog lica.

Kazao je da u Crnogorskom savezu praktičnog streljaštva nema djece ispod 16 godina.

"Za 20 godina nijesmo imali nijedan ekces, striktna su pravila koja se poštuju. Oružje samo po sebi nije opasno već je opasno lice koje ga koristi", istakao je Darmanović.

Naglasio je da svake godine članovi CSPS obavljaju ljekarske preglede, a za dobijanje oružja ljekarsko uvjerenje važi 5 godina. 

Izvor: RTCG