Inicijative za pokretanje postupka Ustavnom sudu podnijeli su savjetnik predsjednika države za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić i NVO Centar za demokratsku tranziciju (CDT), a ukoliko sud utvrdi da je ovaj akt neustavan, moguće je da parlamentarni izbori budu odloženi za 11. jun. Kako tvrde sagovornici "Dana" iz parlamentarne većine, Skupština bi u tom slučaju donijela odluku o pomjeranju izbora, koje bi nakon toga raspisao novoizabrani predsjednik Jakov Milatović. Međutim, tu postoji i pravna začkoljica i nije poznato kako će pokušati da je riješe, jer je rok za predaju lista 16. maj, a Milatovićeva inauguracija je četiri dana kasnije. Kako "Dan" saznaje, dio parlamentarne većine je za odlaganje izbora i misle da za tako nešto još uvijek ima vremena, jer većina u konsultaciji sa Evropom sad treba da se dogovori kada je pravo vrijeme za izbore, imajući u vidu da je odlazeći predsjednik Milo Đukanović, kako tvrde, nelegalno raspustio Skupštinu. Drugi dio većine je mišljenja da je najbolje da se na izborima provjeri volja građana, ali ukoliko dođe do dogovora, i odlaganje će im biti prihvatljiva opcija.

Ono što je zanimljivo jeste da se ni većini ni opoziciji ne žuri sa predajom izbornih lista.

Kako je za "Dan" kazao Vladimir Pavićević, savjetnik potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića, u ovom trenutku niko ne može precizno reći hoće li parlamentarni izbori biti održani 11. juna ili kasnije.

"To kasnije može da bude i na proljeće iduće godine. Fakt je da je Đukanović neustavno raspisao vanredne izbore za poslanike Skupštine Crne Gore, ali je činjenica i da bukvalno sve političke opcije zagovaraju da se organizuju prijevremeni izbori. Moj je stav da treba staviti van snage Đukanovićev neustavni akt o raspuštanju ovog skupštinakog saziva i datumu izbora i u isto vrijeme da pobjednici od 30. avgusta dogovore brzi termin za vanredne parlamentarne izbore. Takav pristup bi bio i dobar i pravičan i regularan iz ugla legaliteta i legitimiteta odlučivanja u crnogorskoj politici danas", rekao je Pavićević.

Novoizabrani šef države i jedan od lidera Evrope sad Jakov Milatović kazao je da će narednih dana biti poznato kako će ta lista nastupiti na izborima i da je mišljenja da treba razgovarati sa svima koji su ga podržali na predsjedničkim izborima. Upitan kako će se odnijeti prema zakonima koje je usvojila Skupština, koja je u međuvremenu raspuštena, odgovorio je da to zavisi od budućih događaja.

"Mislim da treba sačekati moj konačni stav povodom tog pitanja jer će on zavisiti od događaja koji će se dešavati u narednom periodu, jer ja sam prije dva dana pozvao Ustavni sud da se odredi u odnosu na izmjene Zakona o predsjedniku. Nadam se da će Ustavni sud u što hitnijoj proceduri uzeti tu materiju u razmatranje i da ćemo dobiti i stav Ustavnog suda kada je u pitanju ocjenja ustavnosti Zakona o predsjedniku", kazao je Milatović.

Potencijalne koalicije

Iako se pregovara o mogućem pomjeranju izbora, već se uveliko razgovara i o potencijalnim koalicijama. GP URA i Demokrate su 10. aprila dogovorili formiranje građanskog bloka, koji će, kako su tada saopštili, biti otvoren za sve stranke evropske profilacije, pojedince i intelektualce. Kako su tada njihovi predstavnici kazali za "Dan", cilj im je da jačaju centar. Pokret Evropa sad je donio odluku da na izbore izađu samostalno, iako je Jakov Milatović za saradnju sa drugim partijama. SNP još uvijek nije odlučio da li će se nekome prikloniti ili će izaći samostalno, a Demokrate ne žele da budu u koaliciji u kojoj bi bila i ta stranka. Partije koje čine Demokratski front još uvijek razmišljaju o svom angažmanu, ali je najvjerovatnije da će na izbore zajedno izaći dosadašnji partneri Pokret za promjene, Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Radnička partija. Vjerovatno će im se priključiti još neke stranke. Iz Bošnjačke stranke su najavili da će samostalno izaći na izbore, dok su Forca i Demokratska partija dogovorile zajednički angažman. Demokratska partija socijalista se još uvijek nije oglašavala po ovom pitanju, ali tvrde da su spremni za izbore. Takođe, bivši ministar pravde Vladimir Leposavić najvjerovatnije će osnovati stranku. Potpise za izbore prikupljaju i Preokret i Crnogorska građanska akcija.