Ukaz o raspuštanju parlamenta predsjednik Crne Gore Milo Đukanović donio je 16. marta, a dan kasnije raspisao preliminarne parlamentarne izbore za 11. jun. Vladi Dritana Abazovića izglasano je nepovjerenje 19. avgusta prošle godine. I jedna i druga institucija nastavile su da rade u punom mandatu. Vukčević je kazao da Skupština koja je raspuštena ne može obavljati poslove iz svoje redovne nadležnosti, već samo nužne i tekuće.

 Takva Skupština je izgubila legitimitet i ne može usvajati zakone i ponašati se kao da radi u punom mandatu. Za razliku od Vlade koja je izgubila povjerenje (Vlada u tehničkom mandatu) za koju je Ustav propisao da nastavlja sa radom do izbora nove vlade. Takva odredba u Ustavu ne postoji za Skupštinu koja je raspuštena, iz čega proizilazi jasan zaključak da ustavopisac nije imao namjeru takvoj Skupštini dati ovlašćenje da nastavi da obavlja poslove iz redovne nadležnosti, odnosno da usvaja zakone i ponaša se kao da je u punom mandatu – kazao je Vukčević.

Prema njegovim riječima, u procesnom smislu sporna je ustavnost zakona koje je donijela raspuštena Skupština jer ona, kako je istakao, nije imala ovlašćenja da ih donese.

 Biće interesantno kako će se Ustavni sud odnijeti prema ovim zakonima, ukoliko oni stupe na pravnu snagu s obzirom na to da ih predsjednik Đukanović nije proglasio. Upravo u ovakvim situacijama se vidi koliko je funkcionalan Ustavni sud bitan za pravilno funkcionisanje pravnog poretka u Crnoj Gori, jer je upravo jedino on nadležan da razrješava sporne situacije i ocjenjuje da li su doneseni zakoni u skladu sa Ustavom i da li mogu opstati u pravnom prometu – kazao je Vukčević.

Poručio je da Ustavni sud može i samoinicijativno, po službenoj dužnosti pokretati postupke ocjenjivanja ustavnosti pojedinih zakona, kao i privremeno obustaviti primjenu pojedinih akata ukoliko procijeni da njihova primjena može nanijeti neotklonjivu štetu. Vukčević je rekao da u tom smislu Ustavni sud bi morao biti proaktivniji u budućnosti i ukidati zakone i druge propise koji nijesu u skladu sa Ustavom i zakonom.

 Očigledno je da zakoni koje je donijela raspuštena Skupština neće biti proglašeni ni od novoizabranog predsjednkka Milatovića, te će kao takvi ostati ‘mrtvo slovo’ na papiru – rekao je Vukčević.

 Trenutna Vlada je takođe izgubila legitimitet i trebalo bi da se uzdržava od donošenja značajnih odluka jer joj je prestao mandat, a i u političkom smislu čine je partije koje nemaju podršku građana Crne Gore, već su na ivici ili ispod cenzusa potrebnog da bi imale parlamentarni status – poručio je Vukčević.

Marija Popović-Kalezić, izvršna direktorica Centra za građansku slobodu (CEGAS), kazala je za Pobjedu da Skupština koja je raspuštena i Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje mogu da obavljaju dominantno tekuće poslove.

 U smislu poštovanja činjenice da je trenutno legitimitet Skupštine i Vlade sporan, odgovorno ponašanje ovih grana vlasti bilo bi obavljanje dominantno tekućih poslova koji podrazumijevaju neophodnost za funkcionalnost državnuh institucija i ostvarivanje prava i obaveza građana i građanki – kazala je Popović-Kalezić.

Kalezić je podsjetila da Ustav Crne Gore ne propisuje ograničavanje nadležnosti Skupštine u slučaju skraćenja mandata ili raspuštanja.

 Za razliku od nekih zemalja regiona, Crna Gora nema zakon o Skupštini kojim bi se mogla propisati obaveza da u slučaju raspuštanja Skupština može obavljati samo tekuće poslove koje bi opet morali definisati šta su – istakla je Popović-Kalezić, podsjećajući i da Zakon o izboru odbornika i poslanika u članu 14 propisuje da danom potvrđivanja mandata odbornika, odnosno poslanika novog saziva, prestaje mandat odbornika, odnosno poslanika prethodnog saziva.

Kada je u pitanju Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje, kako navodi Popović- Kalezić, ona ima jednu zabranu a to je da ne može raspustiti Skupštinu.

Vlada vrši sve ostale funkcije do izbora nove vlade. Pitanje je čak da li bi Vladu mogli definisati kao tehničku mogućim zakonom o Vladi, a da ne mijenjamo Ustav – istakla je Popović-Kalezić.

Marija Popović-Kalezić (FOTO: PR Centar)

Poručila je da ,,u smislu poštovanja činjenice da je trenutno legitimitet Skupštine i Vlade sporan, odgovorno ponašanje ovih grana vlasti bi bilo obavljanje dominantno tekućih poslova koji podrazumjevaju neophodnost za funkcionalnost državnih institucija i ostvarivanje prava i obaveza građana i građanki“.

 Ostaje odgovornost ove dvije institucije, da odluke koje donose, donose poštujući princip transparentnosti i obezbijede ocjenu stručne i zainteresovane javnosti – dodala je Popović-Kalezić.

Akcija za ljudska prava (HRA), Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i Udruženje pravnika Crne Gore (UPCG) pozvali su prije tri dana Skupštinu i Vladu da obustave zakonodavne djelatnosti do izbora novih sastava. Apelovali su na „raspušteni“ saziv Skupštine da, u cilju očuvanja ustavnosti i pravne sigurnosti, obustavi usvajanje novih zakona, jer, kako su naveli, od donošenja ukaza o raspuštanju parlamenta, već skoro dva mjeseca nema legitimitet, osim za obavljanje „tekućih i neodložnih poslova“. Apelovali su i na Vladu koja je izgubila povjerenje prije više od osam mjeseci, da obustavi zakonodavne inicijative.

 Prioritet treba da bude održavanje parlamentarnih izbora koji su raspisani za 11. jun, a koji će obezbijediti neophodan legitimitet novom sazivu Skupštine za usvajanje zakona, kao i novoj vladi za predlaganje zakonodavnih rješenja – poručile su ove NVO.

Podsjetile su da je za manje od dva mjeseca, odnosno od 16. marta, kada je Ukazom predsjednika države raspuštena, Skupština Crne Gore usvojila čak 14 zakona i razmotrila još sedam.

 Među tih 14 zakona, nalaze se, između ostalog, i izmjene Zakona o Centralnoj banci i Zakona o elektronskim komunikacijama, kojima se uvode značajne sistemske izmjene, prije svega one koje se odnose na postupak imenovanja čelnih ljudi u tim institucijama, a koje svakako nije trebalo da usvaja Skupština koja nema puni legitimitet – navodi se u saopštenju.

Kako su saopštile ove NVO, 14 usvojenih zakona je „na čekanju“, tj. nijesu stupili na snagu jer predsjednik države Milo Đukanović, od dana kada je raspustio Skupštinu, odbija da ih potpiše i proglasi, pa nijedan od tih zakona ne proizvodi pravno dejstvo.

 Istovremeno, postoji najava novoizabranog predsjednika Jakova Milatovića da će sve te zakone, poslije parlamentarnih izbora, uputiti novom sazivu Skupštine na ponovno izjašnjenje. Ovakvo rješenje podržavamo i apelujemo da se pomenuti zakoni povuku iz procedure i vrate u fazu javne rasprave koja o njima neopravdano nije održana – ističe se u saopštenju.

Iz HRA, MANS-a i Udruženja pravnika naglašavaju da poseban problem predstavlja činjenica da su pojedina zakonska rješenja usvojena i bez javne rasprave, bez mišljenja Evropske komisije ili i suprotno stavu relevantnih međunarodnih organizacija, ozbiljnijih analiza ili sa ,,antisistemskim rješenjima koja zadovoljavaju samo partikularne interese“.

 Takvo postupanje 'raspuštenog' saziva Skupštine ostavlja ozbiljne posljedice po vladavinu prava, pravnu sigurnost i pregovarački proces Crne Gore sa EU, posebno u pregovaračkim poglavljima u kojima se tretira nezavisnost Ustavom definisanih institucija i sprečavanje 'neprimjerenog političkog uticaja'. Shodno navedenom, UPCG, MANS i HRA pozivaju rukovodstvo i poslanike Skupštine da prestanu sa predlaganjem i usvajanjem novih zakona, a Vladu da obustavi podnošenje novih zakonskih inicijativa, jer ni jedan ni drugi organ nemaju povjerenje, odnosno legitimitet za obavljanje funkcija u punom mandatu, posebno poslije 16. maja kada ističe rok za predaju lista za naredne parlamentarne izbore – dodaje se u saopštenju.

Jedini izlaz – parlamentarni izbori

Miloš Vukčević kaže da su jedini izlaz iz ove situacije parlamentarni izbori.

 Parlamentarni izbori će dovesti do novog saziva Skupštine koja će imati legitimitet da donosi zakone i obavlja poslove iz redovne nadležnosti, te formiranje stabilne vlade koja će biti izraz parlamentarne većine i imati puni mandat da donosi odluke važne za Crnu Goru – kazao je Vukčević.

Izvor: Pobjeda