Prema saznanjima "Dana", u institucijama koje se bave socijalnom i dječjom zaštitom, ali i neki stručnjaci iz sfere psihijatrije, predložiće da se pooštri kaznena politika i da maloljetnici budu krivično odgovorni sa 10 ili 12 godina, odnosno sa stupanjem u pubertet.

Oblast maloljetničkog krivičnog prava uređuje Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku. Na pitanja koja nijesu uređena ovim zakonom primjenjuje se Krivični zakonik, Zakonik o krivičnom postupku i Zakon o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti. Zakon razlikuje dvije vrste maloljetnika – mlađe, uzrasta od 14 do 16 godina, i starije, uzrasta od 16 do 18 godina. Lice mlađe od 14 godina nije krivično odgovorno i protiv njega se ne može voditi postupak, niti se mogu primijeniti sankcije i mjere propisane krivičnim zakonodavstvom. Upravo zbog ove odredbe koja može biti zloupotrijebljena, počelo se razmišljati da se zakon pooštri.

U Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini starosna granica krivične odgovornosti je 14 godina, odnosno licu koje u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije navršilo četrnaest godina ne može se izreći krivična sankcija niti primijeniti druge mjere koje predviđa zakon. Takođe, i zakonodavstva Srbije, BiH i Hrvatske prepoznaju podjelu na mlađe (uzrast 14–16 godina) i starije maloljetnike (uzrast 16–18 godina).

Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), gotovo 2.600 maloljetnih delinkvenata procesuirano je u Crnoj Gori u periodu od 2011. do 2021. godine. Optuženo je 1.557 maloljetnika, dok su pravosnažno osuđena 1.382 maloljetna lica. Najviše maloljetnih učinilaca krivičnih djela registrovano je 2021. godine – 265. Podaci Državnog tužilaštva, objavljeni u godišnjim izvještajima, čak su i pesimističniji. U istoj godini tužilaštvu su prijavljena 462 maloljetnika. Kao maloljetni učinioci krivičnih djela smatraju se tinejdžeri koji su u vrijeme izvršenja krivičnog djela imali navršenih 14 godina, pa sve do granice punoljetstva – 18 godina.

Nedostaje infrastruktura

NVO Centar za građansko obrazovanje je u publikaciji koju su izdali krajem prošle godine "Mjere i sankcije prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela" ukazao da najveći problem prilikom izvršavanja sankcija prema maloljetnicima jeste nedostatak infrastrukture.

"Dovoljno je imati u vidu da maloljetnici dvije vrste sankcija – vaspitna mjera upućivanja u ustanovu zavodskog tipa i maloljetnički zatvor izvršavaju u okviru Kazneno popravnog doma u Spužu, a što je veoma loše za njihov dalji razvoj i resocijalizaciju. Naime, upitno je koliko u takvoj atmosferi i okruženju mogu da se uspješno reintegrišu u društvo i da ne pribjegnu ponovnom izvršenju krivičnih djela. Na to opominje i mišljenje ombudsmana da je ovakvim pristupom, koji je dugogodišnja praksa u Crnoj Gori, povrijeđeno pravo na pristup pravdi djetetu u skladu sa principima maloljetničkog pravosuđa. Ombudsman je eksplicitan da je "nedopustivo da dijete – maloljetnik vaspitnu mjeru izdržava u zatvoru i to sa odraslima, jer ne postoji ustanova u kojoj se ova mjera može izvršavati. Ovakvo postupanje nije u skladu sa svrhom izricanja krivičnih sankcija, da se pružanjem zaštite i pomoći maloljetnim učiniocima krivičnih djela, vršenjem nadzora, opštim i stručnim osposobljavanjem i razvijanjem lične odgovornosti, obezbijedi vaspitanje i pravilan razvoj, sa ciljem da ubuduće ne vrše krivična djela", piše u publikaciji.

Dan