Predsjedništvo BS-a međutim sinoć nije dalo saglasnost poslaničkom klubu te partije da podrži takav predlog, koji je, prema saznanjima “Vijesti” trebalo sjutra da bude procesuiran u Skupštini.

Parlamentarna većina, prvenstveno Građanski pokret (GP) URA i Socijalistička narodna partija (SNP), tražili su saveznike za ovakvu odluku nakon što definitivno nedostaje podrška jednog poslanika da se poništi ukaz odlazećeg predsjednika države Mila Đukanovića o raspuštanju Skupštine i raspisivanju izbora.

Prema informacijama “Vijesti”, šefica poslaničkog kluba BS-a Kenana Strujić Harbić protivi se predlogu lidera partije i vicepremijera Ervina Ibrahimovića da se stranka vraća u Skupštinu, čiji rad bojkotuje otkad je raspuštena. Ona sinoć nije odgovarala na pozive i poruke “Vijesti”, dok je drugi nezvanični izvor tvrdio da će BS danas nastaviti raspravu o dobijenoj ponudi.

BS je dio aktuelne Vlade, a dugogodišnji je partner Demokratske partije socijalista (DPS), s kojom je i uskratio podršku izvršnoj vlasti.

Dio većine, predvođen GP URA premijera Dritana Abazovića, tražio je glasove BS-a jer za svoj plan o odgađanju izbora nema amin Ujedinjene Crne Gore Gorana Danilovića, koja ima jednog predstavnika u Skupštini. Bez njega, nema potrebne podrške za odlučivanje (41 glas ukupno), pa se zato pregovaralo s BS-om, koji ima tri poslanika.

Danilović nije odgovarao na pozive i poruke “Vijesti”.

Iz Demokratskog fronta (DF), najvećeg aktera većine, listu je nezvanično rečeno da su oni u načelu za to da se ide na izbore 11. juna, ali da ne bi imali ništa protiv da se ponište Đukanovićeve odluke i odredi novi datum izbora.

To zbog toga što, kako su kazali izvori lista, parlamentarna većina vjeruje da bi njihovim odgađanjem moglo doći do pada podrške građana Pokretu Evropa sad (PES), koji, nakon uspjeha na oktobarskim lokalnim izborima i trijumfa na nedavnim predsjedničkim, cilja novu pobjedu.

Prema saznanjima “Vijesti”, većina je juče, iščekujući odgovor BS-a, razmatrala mogućnost da za petak zakaže sjednicu parlamenta na kojoj bi se odlučivalo o ukazu i izborima. Iz Skupštine “Vijestima” nisu odgovorili da li je to bila opcija.

Dio tih partija ne odustaje od ideje promjene datuma izbora, uprkos tome što na terenu uveliko prikupljaju potpise podrške građana i spremaju izborne liste. Rok za predaju listi ističe 16. maja.

Poslanik Demosa Miodrag Lekić kazao je da bi odluku o raspuštanju trebalo da donese institucija “koja je trenutno jedino ustavno nadležna da to uradi - parlament”, a da datum održavanja izbora ostane 11. jun.

”Sad takav termin ne bi bio moguć zbog datuma odluke. Ne znam ko vodi inicijativu o odgađanju izbora. O njoj se mogu izjasniti ako i kad dođe na dnevni red. U svakom slučaju, potrebno je odluku o raspuštanju prenijeti u legalne okvire. Đukanović je prema svom političkom profilu i višedecenijskoj praksi očigledno htio da nešto podvali polovini političke Crne Gore, preciznije - nešto više od polovine. U toj opsesiji je, očigledno nametnutim terminom održavanja izbora, najviše podvalio svojoj partiji i satelitima oko nje”, rekao je Lekić “Vijestima”.

Partije većine smatraju da je Đukanović prekršio Ustav, pa stoga zagovaraju ideju o ukidanju njegovih odluka i određivanju novog termin izlaska na birališta.

Premijer Abazović tvrdi da nema ništa protiv toga i da izbori budu 11. juna. On je međutim kao argumnet za odgađanje izbora pominjao i potrebu da se nastavi borba protiv mafije, koju je započela, kako smatra, njegova Vlada.

On je pozvao novoizabranog šefa države Jakova Milatovića (PES) da stavi van snage Đukanovićeve akte o izborima i odredi njihov novi datum, navodeći da to može da bude i kraj juna.

”Način na koji su raspisani izbori je neustavan, i tačka. Ako to prihvati većina ili manjina, onda samo nek ne osporavaju pravo Milatovića da bilo kad raspiše izbore, a da se ne poziva na zakon”, istakao je.

Funkcioner PES-a Andrej Milović ocijenio je da su pozivi njegovom partijskom kolegi Milatoviću “veliko nepoznavanje prava i ustavno-pravnog sistema Crne Gore”.

On je poručio da građani više od godinu dana žele izbore i da traže da se prekine “vladavina manjine nad većinom”, te da se konačno dobije “politička, stabilna i legitimna vlada”.

Milović je pojasnio da Milatović “vrlo teško” može povući ukaz, iz razloga što je on već proizveo pravno dejstvo, a s druge strane nije utvrđeno da se njime krši neka ustavna odredba.

Da je Đukanović postupio neustavno, smatra i šefica parlamenta i funkcionerka Socijalističke narodne partije (SNP) Danijela Đurović, koja je prekjuče poručila da je Ustavni sud morao da se odredi o tome.

”Ustavni sud nije našao za shodno da razmatra to pitanje. On mora dati odgovore na sva pitanja u vezi sa funkcionisanjem sistema. Ali, on to nije želio ni da razmatra...”, navela je.

Đukanović je sredinom marta raspustio parlament i raspisao prijevremene izbore jer skupštinska većina nije uspjela da oformi novi Vladu.

Ustavni sud sjutra o inicijativi u vezi sa Zakonom o predsjedniku

Ustavni sud nije u aprilu donio odluku o tome da razmatra inicijativu za ocjenu ustavnosti ukaza, jer predlog sudije izvjestioca nije dobio potrebnu većinu.

Ta institucija sjutra bi trebalo da razmatra inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti izmijenjenog Zakona o predsjedniku. Neke stranke predaju listi za izbore vezale su za sjutrašnju sjednicu, ali na njoj se neće odlučivati o ustavnosti zakona.

Taj akt izmijenjen je u decembru prošle godine, nakon što Đukanović jesenas nije dao mandat za sastav Vlade Miodragu Lekiću, tvrdeći da nije stekao utisak da postoji većina koja bi mogla konstituisati kabinet. Međutim, nova izvršna vlast nije oformljena ni nakon toga.

Izvor: Vijesti