"U početku je većinski vlasnik bio Rudnik uglja zajedno sa Opštinom Pljevlja i direkcijom javnih radova, međutim 2006. dolazi do promjene i vlasnički udio preuzima Ministarstvo finansija i od tada nastaju najveći problemi ovog društva", kazao je Vukićević.
Istakao je da misli da je najveći problem trenutno poreski dug.
"Radnicima nije povezan radni staž zadnjih deset godina, takođe tu su i problemi sa električnom energijom dug je oko 60 hiljada eura. Ljudi iz Elektroprivrede su nam izašli u susret dali su nam povoljan reprogram. Takođe problem je i sa lokalnim preduzećem "Čistoća", dug je 80 hiljada eura", kazao je Vukićević.
Naveo je da od 16 sistematizovanih radnih mjesta trenutno imaju sedam radnika, što je kako je rekao nedovoljno.
"Zbog nedostatka radne snage i finansija mi smo se trudili da održavamo objekte u skladu sa našim mogućnostima. Nismo imali pomoć od opštine ni od vlade. Sad zub prirode čini svoje, krov, odvodi i oluk u lošem su stanju, potrebno je ulaganje", kazao je Vukićević.
Istakao je da misli da bi najbolje bilo da Opština Pljevlja preuzme dvoranu.
"Apelujem da osnivače da pronađu neko rješenje da bi djeca naša mogla da ga koriste i u sledećoj sezoni", naveo je
Generalni direktor Direktorata za ekonomsko-finansijski sistem iz Ministarstva finansija Danko Dragović kazao je da i kada je u vlasništvu bio Rudnik uglja se pojavio dug njihov prema državi.
"Najveći problemi su od 2013. godine otkada Sportski centar ne uplaćuje poreze i doprinose na lična primanja. Ukupno, iznos tih dugova je oko 280 hiljada eura. U koliko su velikom problemu govori i činjenica da i nakon reprograma poreskih dugovanja u avgustu prošle godine dug je i dalje 60 hiljada eura", kazao je Dragović.
Istakao je da su dugovanja velika i da je praktično jedini model koji se pronašao je vraćanje duga Elektroprivredi.
"Prije svega treba reći da je dvorana od velikog značaja za Pljevlja, odnosno problem je lokalnog karaktera u tom smislu. Pravna odgovornost je na vladi, ali sve koristi i sva šteta koja se prouzrokuje radom dvorane direktno pogađa Opštinu Pljevlja. Kako kratkoročno rješenje, odnosno privremeno rješenje nameće se finansijska podrška u vidu jednog oblika državne pomoći. To ne bi mogao biti neki veliki iznos, konkretno preko 200 hiljada recimo, jer s obzirom na to da je preduzeće u finasijskim poteškoćama i to ne bi bilo uskladu sa pravilima o dodjeli državne pomoći", kazao je Dragović.
Istakao je da je pomoć do 200 hiljada moguća, i da bi to dalo neki vazduh preduzeću za nekoliko mjeseci.
Komentari