Samit je okupio ministre za saobraćaj, direktore carinskih službi i ostale visokopozicionirane službenike Zapadnog Balkana i susjednih država EU članica, kao i posmatrače u transportnoj zajednici (Moldaviju, Ukrajinu i Gruziju). Učesnici su se osvrnuli na do sada realizovane projekte i razmijenili mišljenja o daljoj dinamici i perspektivama saradnje kako bi se dodatno unaprijedila transportna, bezbjednosna i infrastrukturna povezanost zemalja za dobrobit građana cijelog regiona. 

Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar kapitalnih investicija, Ervin Ibrahimović, kazao je da je pred zemljama regiona veliki i izazovan zadatak, čijom realizacijom će se poboljšati mobilnost i transportna povezanost, ali i osnažiti veze zemalja Zapadnog Balkana. Ulaganje u izgradnju nove i unapređenje postojeće  transportne infrastrukture donosi dobrobit cijelom regionu, poručio je Ibrahimović.

Emir Đikić, Direktor CEFTA Sekretarijata rekao je da Samit prilika da se razgovara o tome kako CEFTA može dalje da pomogne u povezivanju. Prema riječima Đikića, ukidanje carina u regiji je jedan od prvih koraka na tom cilju, ali je neophodno učiniti sve kako bi kompanije regiona bile konkurentnije na regionalnom i evropskom tržištu. Đikić je naglasio da je u tom kontekstu važno nastaviti rad na Zelenim koridorima koji su uvedeni  u toku pandemije, te raditi na njihovom širenju prema evropskoj granici. On je objasnio da to znači da kamioni brže prolaze, ne samo unutrašnje granice regiona, vać i granice prema Evropskoj uniji, budući da 70% izvoza članica CEFTA-e ide prema EU. Istakao je da je to prioritet za sve Strane CEFTA-e. 

Direktor Uprave prihoda i carina Crne Gore, Vladimir Bulajić, istakao je važnost unapređenja infrastrukture i uspostavljanja integrisanog upravljanja granicom što, kako je kazao, doprinosi većoj bezbjednosti, olakšanju procedura, kao i skraćenju vremena zadržavanja putnika i robe na graničnim prelazima. On je dodao da bi uvođenje jedinstvenih šablona, odnosno putovanje sa jednim odobrenjem u regionu Zapadnog Balkana, doprinijelo smanjenju troškova i efikasnijem upravljanju resursima. 

Ministar životne sredine, prostornog planiranja i infrastrukture Kosova, Liburn Aliu, ocijenio je da infarstrukturni projekti doprinose obezbjeđivanju direktne veze između Evropske unije i regiona Zapadnog Balkana, a da od realizacije ovih projekata zemlje regiona imaju višestruke benefite. Prema njegovim riječima neki od tih benefita odnose se na smanjenje troškova prevoza, te kreiranje slobodnog prostora za kretanje ljudi i roba, čime se podstiče ekonomski rast. Aliu je istakao i da modernizacija transportnog sistema doprinosi smanjenju emisije štetnih gasova, što direktno doprinosi zaštiti životne sredine u cijelom regionu. 

Generalni direktor Carine Kosova, Agron Llugaliu, posebno je naglasio važnost sistemske razmjene elektronskih podataka (SEED), naročito unaprijeđenu verziju ovog sistema, čijom će se implementacijom stvoriti mogućnost dodatnog uvezivanja nadležnih institucija sistema, razmjena informacija u realnom vremenu elektronskim putem, te bolja komunikacija u zemlji i regionu. Ovaj sistem, kako je kazao, omogućiće kreiranje zajedničke baze podataka, koji će se takođe biti integrisani u CEFTA Sekretarijatu, i na taj način omogućiće lakše prijavljivanje različitih vrsta rizika na nivou regiona. 

Da moderan i dobro uvezan transportni sistem predstavlja potencijal za ekonomski razvoj cijelog regiona saglasio se i ministar za transport i veze Sjeverne Makedonije, Blagoj Bocvarski. On se u svom izlaganju osvrnuo na konkretne projekte koje Sjeverna Makedonija trenutno sprovodi, kao i one koje planira da sprovede u narednom periodu, a čijom će se realizacijom zemlje Zapadnog Balkana direktno povezati sa susjednim zemljama, članicama Evropske unije – Bugarskom i Grčkom. Bocvarski je u tom kontekstu naglasio da moderni putevi predstavljaju potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, što direktno utiče na privredni i ekonomski prosperitet regiona.  

Zamjenica ministarke za infrastrukturu i energetiku Republike Albanije, Enkelejda Mucaj, kazala je da je Vlada te zemlje posvećena unapređenju kapaciteta, naročito u dijelu putničkog i teretnog saobraćaja. Prema njenim riječima,  jedan od glavnih ciljeva je što bolje umrežavanje sistema kako bi se države i region u cjelini što bolje povezali sa Evropskom unijom. U tom smislu, kako je objasnila, Albanija proaktivno pristupa preuzetim obavezama i intenzivno investira u infrastrukturu, izgradnjom novih i sanacijom starih putnih i željezničkih saobraćajnica. Unapređenjem sistema i integrisanjem mreže povezaće se i integrisati tržište za dobrobit ekonomije, te dobiti ekološki, pametniji i bezbjedniji saobraćaj. 

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, Edin Forto, kazao je da je BiH kroz nedavni projekat izgradnje auto puta naučila mnogo i pokazala da može i da je spremna da implementira velike infrastrukturne projekte, ali da je u periodu pred nama još mnogo velikih i izazovnih projekata. S tim u vezi on je naglasio važnost razmjene znanja i iskustava između zemalja regiona, kao i važnost podrške CEFTA-e i Transportne zajednice kako bi se potencijali iskoristili na najbolji način za dobrobit građana Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja. 

Pomoćnik direktora Sektora za carine Bosne i Hercegovine, Vladimir Dragićević, poručio je da je digitalizacija sistema od naročitog značaja za unapređenje procedura rada, jer će se na taj način obezbijediti mnogo brže i efikasnije bezpapirno poslovanje. Novi sistem, kako je kazao, omogućava i uvođenje kategorije ovlašćenog privrednog subjekta, što donosi brojne benefite privrednim subjektima, a ujedno olakšava kontrolu i ubrzava proceduru na granici, te jača povezanost na lokalnom i regionalnom nivou. 

Na Samitu o povezivanju 2023 usvojena je i Zajednička CEFTA-TCT deklaracija “Unapređenje Zelenih traka”, koja će dodatno olakšati transport i trgovinu s ciljem smanjenja vremena čekanja i poboljšanja efikasnosti logističkih i vrijednosnih lanaca EU.