Portalu RTCG je iz menadžerske službe Opštine Andrijevica rečeno da je iznos koncesione nadoknade bio mali, odnosno svega 7 odsto.

"Iz tih razloga to nije prošlo na Vladi. To je trebalo da bude svega od 30 do 50 hiljada eura na godišnjem nivou ukupnih prihoda za Opštinu. Ostaje da još vidimo šta će biti sa ponudom koju je dao Bemaks za mljeveni kamen. To je sada atraktivno, jer poslije zabrane eksploatacije šljunka, mljeveni kamen ostaje kao alternativa za proizvodnju betona", kazao je menadžer Miloš Čukić.

On je objasnio da se parcela od hektar i trista, koju je sa poslovnim objektima bivše fabrike zaplijenila ranije jedna poslovna banka i sada ih prodaje za sitne pare, ne nalazi na eksploatacionom polju.

"Prodaja praznih poslovnih objekata i hektar i trista zemljišta ne može da poremeti valorizaciju nalazišta mermera u području planine Željevice. Nalazište mermera se prostire na čak sedamdeset hektara, i to još prema istraživanjima iz šezdesetih godina. Nova istraživanja, koja je radio Geološki zavod iz Podgorice, potvrđuju te prvobitne informacije, kao i to da se radi o takozvanom ukrasnom kamenu visokog i izuzetnog sjaja, odnosno da njegovu osnovu čini arhitektonski građevinski kamen, ili skraćeno AGK", kazao je Čukić.

Prema njegovim riječima tek mali procenat mermernog kamena sa nalazišta u Andrijevici slabijeg je kvaliteta i slabijih mehaničkih svojstava.

"Sve je to pristupačno za valorizaciju i sa zapljenom i prodajom bivših poslovnih prostora fabrike Mermer i manjeg dijela zemljišta nema nikave veze", rekao je menadžer Opštine Andrijevice.

Oglasom za prodaju poslovnih prostora i zemljišta iz porfolija NLB banke iz prošle godine doznalo se da je ta banka izvršila zapljenu i nekada milionski vrijednu fabriku prodaje za sitne pare.

Prema ranijem oglasu poslovne objekte površine 1.291 metar kvadratni, sa zemljištem ukupne površine 12.942 kvadra u opštini Andrijevica, list nepokretnosti 5 KO Zabrđe, NLB banka oglasila je na prodaju za svega 54.000 eura.

Ući u trag tome od koga je banka zaplijenila ovu imovinu, odnosno ko se prethodno kod ove banke i koliko kreditno zadužio stavljajući pod hipoteku cjelokupnu imovinu, nije baš jednostavno.

Nekada uspješna privredna kompanija u Andrijevici, sa nalazištem mermera ispod planine Žoljevice, od privatizacije je promijenila više vlasnika, zatim ušla u stečaj, pa potom ponovo mijenjala vlasnike.

Prema nekim informacijama, posljednji vlasnici su bili iz Grčke, i može se pretpostaviti da su oni ti koji su podigli krediti i otišli, ostavljajući banci imovinu.

Preduzeće Mermer je formirano u drugoj polovini prošlog vijeka. Uspješno je radilo dugi niz godina, sve dok prije više od tri decenije nije počelo da zapada u dugove i doživjelo uvođenje stečaja.

U međuvremenu jedan beogradski investitor je, u partnerskom odnosu sa Opštinom Andrijevica, kupio imovinu Mermera formirajući pritom preduzeće pod nazivom Andrimer.

U tom preduzeću, koje je obnovilo proizvodnju finalne obrade drveta, uposlilo se dvadesetak radnika. Taj pogon je radio kratko, ali je beogradski investitor otkupio udio koji je Opština Andrijevica imala u Mermeru.

Andrimer je više puta ustupan pod zakup da bi na kraju bio prodat nekoj grčkoj kompaniji, koja nikad ispod Žoljevice nije organizovala neki vid proizvodnje, iako je za tako nešto podigla kredit stavljajući imovinu preduzeća kao hipoteku.

Ta imovina je potpuno devastirana, a prava istina o sudbini imovine bivše kompanije Mermer, koja se nalazila izvan Andrijevice, nije poznata.

Prethodno je, kako pričaju Andrijevčani i neki od bivših radnika Mermera, kojih je u najboljim vremenima bilo preko stotinu, iz objekata koji su išli iz ruke u ruku, pokradena sva oprema i vrijedne mašine.

Gdje je završila pokretna imovina, oprema i mašine, to se tek ne zna, dok banka sada cjelokupne nepokretnosti i hektar i trista zemljišta, oglašava na prodaju za svega pedeset četiri hiljade eura.

Navodno su brojni investitori, kako domaći, tako i strani do sada već “mjerkali” nalazišta mermera u Andrijevici.

"Interesovanja ima, ali još ništa od valorizacije. Sve u svemu, to što je banka zaplijenila poslovne objekte i dio zemljišta, nema nikakve veze sa nalazištem mermera i njegovom eksploatacijom", kaže Čukić.

Činjenica da NLB banka pokušala da proda poslovne prostore nekadašnje fabrike Mermer, površine hiljadu i trista kvadrata, kao i hektar i trista zemljišta, za svega pedeset četiri hiljade eura, slikovito govori o tome kroz šta je sve prošla ova nekadašnja kompanija i kakvi su sve “biznismeni” kroz nju protutnjali za vrijeme tranzicije.

Izvor: RTCG