Kada su u pitanju poređenje sa martom prošle godine, najveće uvećanje je imala Uprava za katastar i državnu imovinu koja je ove godine u martu isplatila čak 405 hiljada eura po osnovu ugovora o djelu, što je više nego duplo u odnosu na prošlu godinu. Slijedi Ministarstvo kulture i medija koje prošle godine u martu nije imalo izdataka za ugovore o djelu, a ove godine je isplatilo čak 120 hiljada eura. Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) je takođe dupliralo isplate naknada po ugovoru o djelu u odnosu na prošlu godinu, pa je tako samo u martu ove godine isplaćeno 115 hiljada eura. Isplate po ovom osnovu u odnosu na prošlu godinu je duplirala i Uprava prihoda i carina koja je u martu isplatila 103 hiljade eura, saopštili su iz MANS-a.

Dok u martu prošle godine nije imalo isplata, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je ove godine u istom periodu isplatilo blizu 60 hiljada eura po osnovu ugovora o djelu.

Povećanja u odnosu na prošlu godine kada je u pitanju april mjesec predvodi Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) koja u aprilu 2022. godine nije imala isplata, dok je ove godine isplatila blizu 120 hiljada eura. Uvećanje u aprilu je imao i MUP koji je ove godine isplatio 190 hiljada eura, skoro duplo više nego u aprilu prošle godine. Kao i u martu prošle godine, Ministarstvo kulture i medija ni u aprilu nije imalo isplata, ali je zato u aprilu ove godine isplaćeno 73 hiljade eura po osnovu ugovora o djelu.

Skoro tri puta veće isplate u odnosu na april prošle godine je imala Uprava za inspekcijske poslove koja je u aprilu ove godine na ugovore o djelu dala oko 96 hiljada eura. Fond za zdravstveno osiguranje je prošle godine u aprilu isplatio tek 1.700 eura po osnovu ugovora o djelu, dok taj iznos u aprilu ove godine iznosi blizu 50 hiljada eura, kaže se u saopštenju.

Slična situacija je i sa većinom ostalih budžetskih korisnika koji su tokom marta i aprila ove godine uvećali isplate iz budžeta po ovom osnovu. Insitucije koje su u odnosu na prošlu godinu manje isplaćivale po osnovu ugovora o djelu tokom marta i aprila ove godine uključuju Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo finansija, te Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma.

Takozvano kratkoročno zapošljavanje je u prethodnom periodu bilo prepoznato kao jedan od mehanizama za nezakoniti uticaj na slobodnu izbornu volju građana i jedna od ključnih poluga za uticaj na izborni rezultat koje je koristila vlast prije 2020. godine.

Međutim, podaci o povećanim isplatama po osnovu ugovora o djelu u susret vanrednim parlamentarnim izborima pokazuju da stara praksa nije u potpunosti napuštena, te da se mehanizmi koja je nekadašnja opozicija kritikovala, sada neštedemice koriste sa pozicije vlasti.

MANS će u susret parlamentarnim izborima nastaviti da prati potrošnju državnog budžeta koji čija zloupotreba očito nije prestala sa promjenom vlasti.