– Od tog broja, 12 prijava se odnosi na vršnjačko nasilje, a pet na kritiku vlasti, stanja u državi i slično. Jedna prijava je bila od strane učenika, dok su ostale slučajeve prijavljivali roditelji. U pitanju su prijave fizičkog, verbalnog, sajber i socijalnog nasilja – precizirali su iz resora prosvjete.

Službenici tog ministarstva procesuirali su sve prijave koje su primljene preko telefonske linije za prijavu vršnjačkog nasilja.

– Nakon dobijanja odgovora od obrazovno-vaspitnih ustanova, dalje možemo postupati u odnosu na njih – objašnjavaju iz ministarstva.

Ova linija otvorena je 24 sata, s tim što se nakon 15 časova pozivi i poruke snimaju i preslušavaju narednog dana.

Državni sekretar u Ministarstvu prosvjete Maša Stevović ocijenila je da je vršnjačko nasilje u školama sistemski problem sa kojim se svi udruženo moramo boriti.

– Ministarstvo prosvjete će, kako je već najavljeno, insistirati na vanrednom angažovanju svih u lancu, kako direktora obrazovnih ustanova, tako i svih službi, u cilju što bolje prevencije i adekvatnog odgovora na bilo koji oblik nasilja. Njegovanje empatije, drugarstva i zajedništva mora biti imperativ svih nas. Porodica jeste stub i vrijednosti koje se djetetu usade ostaće sa njim dovijeka, ali i škole, kao obrazovne ustanove, mogu kanalisati ideje i usmjeriti djecu u pozitivnom pravcu. Nasilje je neprihvatljivo, zvali ga mi vršnjačkim, fizičkim, psihičkim ili sajber – kazala je Stevović za "Dan".

Ona podsjeća da su od 1. septembra 2022. godine do 19. aprila 2023. registrovana 73 slučaja vršnjačkog nasilja u osnovnim i srednjim školama na teritoriji Crne Gore.

– Registrovano je 67 učenika koji trpe nasilje i 140 učenika koji vrše nasilje nad drugima. A šta je sa neprijavljenim slučajevima? Podsjećam da je besplatna telefonska linija za prijavu vršnjačkog nasilja 080 777 777 dostupna svim građanima, bez obzira na starost i status, 24 sata dnevno, i apelujem i ohrabrujem sve da iskoriste tu mogućnost – ističe Stevović.

Ona je dodala da su izazovi digitalnog društva naša svakodnevica.

– Sveobuhvatna umreženost ima velike benefite, ali donosi i probleme u vidu negativnih kampanja, dezinformacija, govora mržnje i drugih toksičnih sadržaja. U odgovoru na te izazove od velikog je značaja i medijsko obrazovanje mladih. Obrazovne strategije u Crnoj Gori koje se oslanjaju na evropske i globalne politike medijskog opismenjavanja doprinose razvijanju ključnih kompetencija za 21. vijek. Odobren je predmet Medijska pismenost za osnovne škole i đaci će imati mogućnost izbora u sedmom,osmom ili devetom razredu, a predmet će moći da predaju svi nastavnici/ce koji prođu adekvatnu obuku. U Crnoj Gori će, dakle, od školske 2023/2024. godine osnovci izučavati medijsku pismenost kao izborni predmet. To je prvi korak u pozitivnom pravcu i jedan od načina pripreme djece za što bolje snalaženje u savremenom svijetu – kazala je Stevović.

Ona naglašava da je prevencija ključna, a proaktivan stav i djelovanje svih u lancu je prijeko potreban.

– Problem vršnjačkog nasilja ne rješava se preko noći, ali zajednički se može riješiti i potrebno je planirati strategije dugoročno. Važno je osigurati sistem vrijednosti koji naglašava poštovanje i uvažavanje svih, sa svim sličnostima i razlikama. Nulta tolerancija na vršnjačko nasilje je imperativ, a odgovornost je na svima nama – poručila je Stevović.