Vršioci dužnosti 12 direktora škola, neki dali ostavke
Foto: Pobjeda

Vršioci dužnosti 12 direktora škola, neki dali ostavke

U crnogorskim školama trenutno 12 direktora obavlja funkciju vršioca dužnosti direktora. Nekim čelnicima obrazovnih ustanova je istekao mandat, neki su samoinicijativno dali ostavku, rekli su Pobjedi iz Ministarstva prosvjete.

Iz resora kojim rukovodi ministar Miomir Vojinović kažu da po novom zakonu, koji je na snazi od 1. maja, nije izabran nijedan direktor. Po tom aktu školski odbori biraju čelnike obrazovnih ustanova, ne više ministar. Ministar samo potvrđuje izbor.

- Od 1. maja sa funkcije nije smijenjen nijedan direktor - navode iz Ministarstva.

Nadaju se depolitizaciji

Izmijenjeni Zakon o opštem obrazovanju i vaspitanju donešen je na inicijativu poslanice Božene Jelušić. Jelušić je tada najavila da neće biti ,,sječe direktora“ nakon što počne da se primjenjuje, već da žele da depolitizuju sistem. Taj novi model je ranije ,,živio“ u školstvu 30 godina, ali je ukinut i uvedena je centralizacija koja traje oko 12 godina, a po kojoj se čelnici ustanova biraju po političkoj pripadnosti, a ne po stručnosti.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović izjavljivao je kako izražava bojazan da će se kroz novi model depolitizovati sistem. Plaši se da će doći do pritisaka na ljude koji su u školskim odborima, a predstavljaju Ministarstvo prosvjete.

Jelušić je odgovorila ministru da šalje poruku da je bolje da on izabere direktora i da se dogovori sa partijama.

Školski, odnosno upravni odbor čine dva predstavnika Ministarstva, odnosno dva predstavnika opštine za ustanove čiji je osnivač opština, dva predstavnika zaposlenih i jedan predstavnik roditelja.

– Teže je manipulisati sada sa sedmoro ljudi iz odbora, nego da damo ingerencije ministru da se dogovori sa partijama prema zaslugama u partijama, a ne u prosvjeti ili u bilo čemu što je struka, da po svojoj volji postavljaju ljude na menadžerske pozicije. Imamo takva rješenja zbog kojih obrazovni sistem u Crnoj Gori treba da se stidi, i to u dugom periodu – rekla je Jelušić nedavno Pobjedi.

Poručila je da sistem mora da se otvori.

– Do sada nijeste ni sumnjali da imate politizaciju. Ranije su za vrijeme DPS režima postavljeni svi direktori koji su članovi te partije i ,,sestrinskih“ partija. U jednom trenutku izbora rukovodioca Zavoda za školstvo predominantno su stavljeni predstavnici određene vjerske

grupe. Onda se stvar promijenila dolaskom ministarke Vesne Bratić. Politizovala su se ponovo menadžerska mjesta u zavisnosti od toga ko je koliko dobio po dubini, a onda su, naravno, prevlast počeli da dobijaju predstavnici druge vjerske skupine – rekla je ona.

Članica školskog odbora Osnovne škole ,,25. maj“, u Rožajama, prof. Munirka Agović, koja je i članica Upravnog odbora nevladinog udruženja Prosvjetna zajednica Crne Gore, komentarisala je da je dobro da se prethodni zakon promijenio na bolje, ali u svakom slučaju nužan je oprez na politički uticaj na članove ŠO. Smatra da su u našem društvu potrebne korjenite promjene da bismo ozdravili od političkog uticaja i da je za njih potrebno vrijeme.

Smjene, tužbe i šteta

Pretprošle godine bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić masovno je smijenila direktore, njih više od 140. Obećavala je da je to nužno kako bi se depolitizovao sistem. Kasnije je objelodanjeno da su direktorska mjesta podijeljena među partijama i Bratić je kritikovana što je obmanula javnost.

Negodovali su stručnjaci što je razriješila direktore, a da prije toga nije realno utvrđeno da neko od njih nije obavljao posao kako treba. Direktori su zato na sudu dokazali da su smijenjeni mimo zakona.

Ministarstvo je svima njima, kroz ista rješenja, na teret stavilo da su krivi što nijesu formirali školske odbore. Dokazali su da ih je upravo Ministarstvo opstruiralo u tome, jer nijesu predložili svoje predstavnike u tim tijelima. Direktori su sudu dostavljali dokaze u kojima se jasno vidjelo da su tražili od Ministarstva da predlože svoje predstavnike.

Država je tužila bivšu ministarku Bratić i od nje će tražiti nadoknadu štete. Bratić je uzvratila na to da je presedan da se podnese tužba zbog izgubljenih 300.000 eura. Rekla je da nema ništa protiv postupaka i da se ne plaši sudova ni tužilaca. Tvrdi da je sve radila po zakonu.

Nedavno su podnešene Specijalnom drzavnom tužilaštvu krivične prijave protiv Bratić. Pred SDT-om advokat Mihailo Volkov i Centar za građansko obrazovanje terete Bratić da je zloupotrijebila službeni položaj prilikom smjena direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. Njihove prijave su objedinjene.

Centar za građansko obrazovanje podnio je prijavu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta na čelu sa Bratić. Pozivaju se na štetu koja je nastala na osnovu postupanja tadašnjeg rukovodstva koje je sprovelo nezapamćen proces masovnog razrješenja direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja.

Volkov je stava da smjena svih direktora u jednom danu sa istim razlogom nije mogla biti rezultat neznanja Bratić ili nepoznavanje predmetne materije, jer je bila okružena saradnicima koji itekako dobro poznaju pravnu materiju i samu predmetnu pravnu stvar.

– Pa tako i njen najbliži saradnik državni sekretar, koji je po saznanjima podnosioca krivične prijave neposredno učestvovao u realizaciji donošenja ovakvih rješenja je bivši advokat. Sve ovo govori u prilog činjenici i da je donošenje tolikog broja ovakvih rješenja, uz način kako su donijeta, rezultat direktnog umišljaja od strane prijavljene – rekao je ranije Pobjedi Volkov.

Komentari

Komentara: (0)

Novi komentar

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.