"Prošlo je 15 godina od Ustava nezavisne države. Imate Zakone o sudovima i inokosnim organima, ali ne i o Vladi i Skupštini, i veoma se osjećaju posljedice toga", naveo je Đuković.

Komentarišući odluku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da ne potpiše zakone koje su usvojene u Skupštini Crne Gore nakon što je tadašnji predsjendik Crnne Gore Milo Đukanović donio ukaz o njenom raspuštanju, Đuković ocjenjuje da je Milatović postupio apsolutno u skladu sa Ustavnim ograničenjima i ovlašćenjima.

"Rokovi za proglašenje zakona su prošli. Iako neki od tih zakona imaju veoma važnu socijalnu komponentu, proglašenje tih zakona bi dovelo do novih poremećaja u pravnom sistemu. Kako smo jedna od rijetkih država koja nema zakone o Skupštini i Vladi a ne postoje precizno definisana ustavna pravila o radu skupštine nakon njenog raspuštanja, kako je to npr. slučaj Slovenije gdje se zbog prinicipa očuvanja ravnoteže triju vlasti (sudske, izvršne i zakonodavne) predviđa da poslanici nastave sa radom do izbora novog saziva, onda bi potpisivanje ovih zakona bilo u sivoj zoni ustavnosti i legalnosti", kazao je Đuković.

Prema njegovim riječima, vrlo je upitno zašto niko u Crnoj Gori nije uputio inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti procedure usvajanja zakona po raspuštanju Skupštine.

"Što prije je potrebno da znamo kako Sud tumači legitimitet i legalitet rada raspuštene Skupštine. Teško je procijeniti kako će ovaj sud u ovakvom sastavu tumačiti ovu situaciju, ali je to svakako potrebno", smatra Đuković.