Čak ni zakonski podsticaj da partije dobijaju više finansijskih sredstava ako u poslaničkim klubovima imaju žene nije bio dovoljan da partije pozicioniraju žene pri vrhu izborne liste. Najveći broj partija se drži ,,isprobane formule“ po kojoj ženi ,,pripada“ tek četvrto mjesto, a ne recimo prvo ili drugo - kazala je za Pobjedu Kaća Đuričković, rukovoditeljka tima za rodnu ravnopravnost u kancelariji Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), dodajući da nema značajnog napretka u ovoj oblasti, te da bi trebalo razmišljati o povećanju kvota na najmanje 40 odsto.

Zakon o izboru odbornika i poslanika predviđa obaveznu kvotu od 30 odsto žena na izbornim listama, odnosno da među svaka četiri kandidata, prema redosljedu na listi, mora biti najmanje jedna kandidatkinja. Uglavnom je i ovoga puta, uoči izbora 11. juna, većina partija poštovala striktno zakonsku normu da predloži 30 odsto žena ili koji procenat više, pa je na većini od 15 lista na svakom trećem ili četvrtom mjestu žensko ime. Čak je i Državna izborna komisija morala da vrati na doradu tri izborne liste zbog nepoštovanja kvote vezane za zastupljenost žena.

Pozitivan primjer

Na predstojećim izborima, ipak, imaćemo i jedan svijetli primjer - učestvovaće lista koju predvodi žena i na kojoj je čak 59 odsto ženskih imena. Listu ,,Da. Mi možemo za građansku Crnu Goru“ predvodi Dragica Perović-Ivanović, a u prvom dijelu liste muška imena su na svakom četvrtom mjestu.

Liste ,,Jasno je! – Bošnjačka stranka – mr Ervin Ibrahimović“, kao i ,,HGI – Na pravoj strani“ imaju 40 odsto žena, a tom procentu najbliža je (39,5 odsto) i lista ,,Zajedno! Budućnost koja ti pripada – Danijel Živković (DPS, SD, DUA, LP)“. ,,Pokret za promjene – PRVO CRNA GORA – Nebojša Medojević – Reforme za spas zemlje“ – ima oko 37 odsto kandidatkinja na listi, a ,,Evropa sad – Milojko Spajić“ – 35 odsto. Između 30 i 35 odsto žena predložile su ostale izborne liste.

Veći procenat ženskih imena na pojedinim listama ne garantuje i veći broj žena u parlamentu, jer su uglavnom zauzimale mjesta u drugom dijelu liste. Izmjena izbornog zakona – da se kvota poveća na 40 odsto, predlagana je više puta, ali nije bilo dvotrećinske podrške za usvajanje tog akta.

Kaća Đuričković kaže da su kvote bile i ostale važan instrument za osiguravanje političke participacije žena, no kvote, ipak, kako je istakla, predstavljaju tek jedan mali dio ukupnih mjera neophodnih za postizanje rodne ravnopravnosti u politici.

"Tako, recimo, unutarpartijske procedure i mehanizam izbora kandidata i kandidatkinja za izbornu listu, transparentnost ovih postupaka, snaga i pozicioniranost organizacija žena unutar partija, pristup finansijama, senzibilitet glasačkog tijela, snaga opštinskih organizacija u partiji, kao i mnogi drugi faktori uticaće na adekvatnu zastupljenost žena u politici", istakla je Đuričković.

Prema njenim riječima, kada se prije deset godina propisivala kvota za najmanje 30 odsto žena na izbornim listama, teško se moglo zamisliti da ćemo deceniju kasnije na lokalnom nivou imati potvrđene liste, a da ne ispunjavaju ovaj zakonom propisani zahtjev.

Đuričković je kazala da nema značajnijeg napretka kada je u pitanju zastupljenost žena na izbornim listama.

"Ako uzmemo u obzir da su skoro sve političke partije integrisale unutarpartijsku kvotu za učešće žena u radu partijskih organa, da su skoro sve formirale ženske organizacije kojima su po posebnom zakonu dodijeljena sredstva za rad i jačanje, a pri tom postotak učešće žena na izbornim listama ostaje na praktično istom nivou deceniju, jasno je da nema značajnog napretka, da političke partije ne predstavljaju organizacije u kojima se žene mogu lako integrisati i aktivnije uključiti, te se samim tim i pozicionirati na izbornim listama lakše", istakla je Đuričković.

Poručila je da čak ni zakonski podsticaj da partije dobijaju više finansijskih sredstava ako u poslaničkim klubovima imaju žene nije bio dovoljan da partije pozicioniraju žene pri vrhu liste.

"Najveći broj partija se drži ,,isprobane formule“ po kojoj ženi ,,pripada“ tek četvrto mjesto, a ne recimo prvo ili drugo. Pitanje žena u politici nije pitanje puke zastupljenosti i samog broja žena u parlamentu, već i pitanje u kojoj mjeri izabrani političari i političarke unapređuju politike u oblasti zaštite i promocije ljudskih prava, uključujući prava žena", poručila je Đuričković.

Prema njenim riječima, trebalo bi govoriti o podizanju kvota.

"Iako su kvote mijenjale parlamente i stvarale prilike za žene u politici, moramo govoriti o podizanju kvota. Crna Gora je spremna da uvede normu od najmanje 40 odsto žena na listama, i za ovu mjeru je dobijena zvanična podrška od lidera svih parlamentarnih partija, ali koja nije pokazana na djelu prilikom kreiranja izbornih lista kod najvećeg dijela. Stoga je dalje zakonsko unapređenje potrebno", istakla je Đuričković.

Kazala je da su istorijski procesi pokazali da su slobode i prava žena prvi na udaru u vremenima krize.

"Tako smo mogli vidjeti da je talas društvenih procesa koji dovode u pitanje stečena prava žena zahvatio Evropu i cijeli svijet. Očuvanje stečenih ženskih, odnosno ljudskih prava, a samim tim i na dostizanju ciljeva održivog razvoja i ispunjenja standarda i očekivanja u procesu evropskih integracija, na koje se obavezala država jedino se može postići kroz punu odgovornost i posvećenost svih relevantnih aktera vladavine prava i efikasnoj primjeni zakona", kazala je Đuričković.

Političke partije, dodala je, predstavljaju organizacije od posebne važnosti za donošenje odluka o strateškim pravcima razvoja društa, te je neophodan rad na njihovoj daljoj demokratizaciji, transparentnosti, emancipaciji, istinskom osnaživanju žena i preuzimanju odgovornosti za doprinos stvaranju afirmativnog društvenog ambijenta i donošenju odgovornih politika za dobrobit svih građana i građanki.

Iskustva

Zakonska regulativa u Crnoj Gori, kada je u pitanju procenat zastupljenosti žena na izbornim listama, slična je kao u Irskoj, Albaniji, Srbiji. U Irskoj izborna lista mora imati najmanje po 30 odsto žena i muškaraca, a sankcija za nepoštovanje te norme je umanjenje novca iz budžeta za 50 odsto. Kvotu od 40 odsto imaju BiH, Hrvatska, Makedonija, Italija i Španija, dok se u Poljskoj i Sloveniji primjenjuje kvota od 35, a u Portugalu 33 odsto.

Među evropskim zemljama pozitivan primjer su Belgija i Francuska, u kojima je učešće žena na izbornim listama 50 odsto.

Švedska je postigla visok nivo učešća žena u politici bez uvođenja zakonskih kvota.

Zastupljenost u drugim parlamentima

"Kada gledamo zastupljenost žena i u parlamentima Italije, Hrvatske, Mađarske i drugih EU zemalja, ne možemo ih posmatrati van konteksta i razumijevanja trendova. Isto se odnosi na zemlje u neposrednom okruženju. Prema rang listi Inter-parlamentarne unije, kad su u pitanju zemlje bivše Jugoslavije, samo je Bosna i Hercegovina lošije pozicionirana od Crne Gore, koja je na 77. mjestu. Najbolje stoje Sjeverna Makedonija koja je na 22. mjestu i Slovenija koja je na 37. mjestu", kazala je Kaća Đuričković.