Problem je odavno prisutan i potrebno ga je hitno rješavati.

Školska godina je pri kraju, za maturante i polumaturante odavno je završena, ali znanje koje su stekli, barem po UNICEF-u, upitnog je kvaliteta.

Podaci pokazuju više od 40 odsto učenika nije steklo minimalni nivo kompetencija uprkos tome što je učestvovalo u obrazovanju.

Jedan od mogućih razloga ovakve ocjene je i deficit nastavnog kadra.

Olivera Leković iz Prosvjetne zajednice navela je da postoji deficit nastavnika matematike, fizike.

“Ono što posebno zabrinjava je da sve ove godine Crna Gora ne obrazuje profesore hemije. 2019. na konkurs škole su imale potrebu za 370 profesora matematike, u toku te god oni su uspjeli da pronađu 110, međutim samo četiri su zaista bili profesori matematike”, rekla je Leković.

U Ministarstvu prosvjete kažu da “nastavu iz ovih predmeta realizuju nastavnici sa Bečelor diplomom i diplomirani inžinjeri različitih profila“.

Zbog nedoѕtatka kadra, pojedini nastavnici kao što je slučaj u Pljevljima predaju čak pet predmeta u tri škole, koje zbog hitnosti i kontinuiteta nastave moraju da angažuju i studente.

Uprava JU OŠ “Risto Manojlović” iz Kolašina sklopila je ugovor na određeno vrijeme, na period do 30 dana sa apsolventkinjom na Pedagoškom fakultetu u Užicu.

Za svoj angažman najmanje su krivi sami nastavnici i školske uprave, kažu u Prosvjetnoj zajednici, nudeći moguće rješenje kroz dokvalifikaciju već uposlenih.

“Da polože tu razliku ispita vezanu za metodiku, pedagogiju, da im se omogući da u školi polažu stručni ispit i da se i zakonske i stručne norme zadovolje”, navodi Leković.

O tankom znanju govore rezultati sa međunarodnih takmičenja i testiranja, a posljedice, kažu u Ministarstvu prosvjete, trpi i Univerzitet kome se za studije prijavljuju učenici sa lošijim nivoom znanja.