Iz kabineta Milatovića podsjećaju da je odredbom člana 94 Ustava utvrđena obaveza proglašavanja zakona od strane predsjednika države i da su definisani rokovi za izvršavanje te obaveze.

Tako je propisano, kako su pojasnili, da je predsjednik dužan proglasiti zakon u roku od sedam dana od dana usvajanja, odnosno u roku od tri dana ako je zakon usvojen po hitnom postupku ili da zakon vrati Skupštini na ponovno odlučivanje. Stavom 2 istog člana, utvrđena je dužnost predsjednika da proglasi ponovo izglasani zakon.

"Uvidom u dokumentaciju nakon preuzimanja dužnosti Predsjednika Crne Gore, konstatovano je da bivši Predsjednik nije u propisanim rokovima proglasio dostavljene zakone niti je iste vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, a u slučaju zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi - nije proglasio ponovo izglasani zakon. Pored navedenog, bivši Predsjednik nije službenim putem obavijestio Skupštinu Crne Gore o razlozima za nepostupanje po dostavljenim zakonskim tekstovima.

"Imajući u vidu da je nečinjenjem bivšeg Predsjednika došlo do proteka rokova predviđenih Ustavom Crne Gore, ali i činjenicu da Ustavom nijesu određene nadležnosti koje Skupština može vršiti, nakon raspuštanja, Predsjednik Milatović konstatuje da bi postupanje na način koji Skupština zahtijeva, bilo pravno neutemeljeno i dodatno opterećujuće po legitimitet zakonodavnog procesa koji je pratio donošenje predmetnih zakona", navodi se u saopštenju.

Milatović je naveo da je svjestan izuzetne važnosti i naglašene socijalne komponente nekih predmetnih zakona, kao što su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju...

Smatra, ipak, nužnim da njihovo donošenje i proglašavanje, u cjelosti i nedvosmisleno, bude usklađeno sa Ustavom, bez davanja razloga koji bi kasnije mogli dovesti u pitanje njihovu održivost u pravnom sistemu Crne Gore.

"Dodatno, Predsjednik će uložiti svoj autoritet kako bi novi saziv Skupštine Crne Gore, koji će biti konstituisan nakon predstojećih parlamentarnih izbora, što prije bio u prilici da odlučuje o predmetnim zakonima, nakon čega bi se stekli uslovi da postupi u skladu sa dužnostima koje ima u postupku proglašavanja zakona.

"Za Predsjednika Crne Gore zaštita ustavnog poretka predstavlja neprikosnoveni princip u obavljanju funkcije, naročito jer smo u proteklom periodu, u više navrata, svjedočili pokušajima njegovog ugrožavanja", zaključuje se u saopštenju.

Izvor: Vijesti