Današnja sjednica, odnosno 12. pokušaj izbora predsjednika, je prekinuta pošto se blok predvođen moćnom političkom partijom i ekstremističkom organizacijom Hezbolah povukao poslije prve runde glasanja, pa kvoruma više nije bilo.

Kandidat Hezbolaha Sleiman Frandži, potomak političara bliskih vladajućoj porodici Asad u Siriji, je u prvoj rundi glasanja osvojio manje glasova od svog glavnog rivala Džihada Azura, bivšeg ministra finansija i visokog zvaničnika u Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).

Azur, koga podržavaju protivnici Hezbolaha, između ostalih, dobio je 59 glasova, što nije dovoljno za pobjedu u ovom krugu, a Frandži je dobio 51 glas.

Osamnaest poslanika nije glasalo ni za jednog kandidata.

Sjednica je održana poslije 11. pokušaja izbora predsjednika Libana u januaru.

Bira se predsjednik, za sada bez uspjeha, koji bi zamijenio Mišela Auna, saveznika Hezbolaha, čiji je mandat okončan krajem oktobra prošle godine.

Azur ima podršku najvećih hrišćanskih političkih partija Slobodnog patriotskog pokreta, koji je saveznik Hezbolaha od 2006. godine i Libanskih snaga, protivnika Hezbolaha.

Na osnovu komplikovanog sporazuma o podjeli vlasti u Libanu predsjednik te zemlje mora biti maronitski hrišćanin, predsjednik parlamenta šiitski musliman, a premijer sunit.

Azura podržava većina druskih poslanika i neki sunitski muslimani, dok šiitski članovi parlamenta velikom većinom podržavaju njegovog protivnika.

Najvažniji zadatak novog predsjednika biće da doprinese prevazilaženju ekonomske krize koja je u toj zemlji sa šest miliona stanovnika, uključujući više od milion sirijskih izbjeglica, počela u oktobru 2019. godine.

Kriza je posljedica decenijske korupcije i lošeg upravljanja političke klase koja vlada Libanom od kraja 15-godišnjeg građanskog rata 1990.

Sklapanje sporazuma sa MMF se smatra ključnim za oporavak Libana.

Azur je uzeo odsustvo sa položaja regionalnog direktora te organizacije pošto je objavio svoju kandidaturu.