U taj poduhvat su prve krenule partije koje predstavljaju manje brojne narode, uz prostu računicu da su one dobrodošle u svakoj vladi, pa čak i nagovještavajući da će detalje svog učešća saopštiti kada budu znale ko će sve činiti izvršnu vlast, jasno aludirajući da su oni već tu, a ostali tek treba da se dokažu da su proevropski i prozapadno orijentisani.

Tako će, na primjer, Albanski forum i HGI nastupiti zajedno u pregovorima o formiranju nove vlade, a to se zaključuje iz statusa koji je na društvenim mrežama objavio Nik Đeljošaj, nosilac liste Albanski forum i predsjednik Opštine Tuzi. On je objavio fotografiju sa liderom HGI Adrijanom Vuksanovićem.

Pozicioniraju se i ostale partije koje imaju manji broj poslanika, kao što je Socijalistička narodna partija, čiji predsjednik Vladimir Joković kaže da očekuju poziv već izvjesnog mandatara Milojka Spajića.

Nakon što je lider Evrope sad izjavio da nema ništa protiv ni da SNP bude uključen u priču oko formiranja 44. Vlade, iz te partije su saopštili da ih takav stav ne čudi, a Joković je uvjeren da će biti dio nove izvršne vlasti.

"Mi smo tradicionalna partija građanske profilacije i kao takvi smo poželjan partner svakom koalicionom subjektu za formiranje vlasti. Očekujemo da će doći do pregovora i da će SNP biti dio buduće 44", kazao je Joković.

Mnogi u Crnoj Gori vide kao već gotovu stvar postizborno razdvajanje koalicije Demokrata i GP URA zato što je partija Dritana Abazovića nepoželjna za Spajića. U mnogim kombinacijama koje se prave ovih dana Demokrate u skoro svakoj zauzimaju značajno mjesto sa svojih sedam poslanika, a već se govori i o mogućim ministarskim pozicijama za tu partiju.Spajićeva izjava da nema ništa protiv da u Vladi budu i ministri iz koalicije "Zajedno za budućnost Crne Gore", čiji su lideri Milan Knežević i Andrija Mandić, kao da je dočekana sa olakšanjem u tim partijama. Nakon nekoliko godina u kojima je bilo gotovo nemoguće da uđu u Vladu i pored rezultata na izborima, ova koalicija očekuje da skine etiketu nepoželjnih kako za zapadne, tako i za domaće partnere.

Kandidat za poslanika te koalicije Dejan Đurović smatra da Evropa sad vladu treba da formira sa većinom od 30. avgusta 2020. godine.

"Sad je već svima jasno da pobjednici izbora od 30. avgusta čine značajnu većinu u Crnoj Gori. Oni bi, na zadovoljstvo birača i svih građana, trebalo da formiraju stabilnu vladu koja će trajati četiri godine i biti uspješna", kazao je Đurović za Radio Crne Gore.

Dakle, Pokret Evropa sad i njegov lider Milojko Spajić našli su se pred nekom vrstom političkog švedskog stola i mogu da biraju partnere sa kojima će se najlakše dogovarati. Međutim, u ovom trenutku teško je reći da li to garantuje i stabilnost nove vlade.

DPS vreba iz prikrajka

Demokratska partija socijalista se ne oglašava mnogo na temu formiranja Vlade, najvjerovatnije i zbog toga što je zasad niko i ne pominje kao mogućeg partnera.

Međutim, mnogi smatraju da to što Milojko Spajić poručuje da sa njima neće razgovarati o učešću u Vladi ne znači da ova partija ne može dobiti i neku ulogu u njenom formiranju. DPS kao da vreba iz prikrajka da pregovori propadnu, pa da onda stupe na scenu.

U slučaju da se ne postigne dogovor sa ključnim igračima, ne treba odbaciti mogućnost formiranja Vlade čiji bi predsjednik bio Milojko Spajić a koja bi imala manjinsku podršku. Nakon eventualnog neuspjeha pregovora, ta podrška bi mogla da se traži samo na jednoj strani – od Demokratske partije socijalista. Trenutno to zvuči malo vjerovatno, ali ne i nemoguće.