Ovaj slučaj otvara pitanje koliko se novca poreskih obveznika troši preko službenih kartica, koliko državnih funkcionera i službenika raspolaže takvim karticama, da li ih i ko kontroliše ?

Na ova pitanja Radiju Slobodna Evropa (RSE) nije odgovoreno iz Ministarstva finansija, resora koji upravlja državnim novcem.

Slučaj korišćenja službene platne kartice za privatne svrhe, u konkretnom slučaju za uplatu u kockarnici, posljedica je potpunog odsustva kontrole nad trošenjem državnih sredstava, ocijenio je za RSE direktor Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac.

On podsjeća da je ranije bilo slučajeva da su javni funkcioneri kupovali donji veš, cigarete, odjeću u buticima, novcem iz javnih sredstava ali se, kako kaže, ne može sjetiti da je takva zloupotreba državnih sredstava okončana sudskom presudom.

Vuk Iković iz Preokreta ukazuje da ni aktuelna ni prošla vlast nijesu željele da sitem platnih kartica uvežu u jedinstvenu bazu podataka na državnom nivou:

“To bi bila prilika da se učini javnim svaki trošak reprezentacije funkcionera, da građani znaju gdje se novac troši. Tu bi izvjesno bio blagotvoran pritisak javnosti, jer bi se vodilo računa kada i kako se troši naš novac i ostvarile velike uštede”.

Slučaj Perunović

Perunović je 20. juna podnio neopozivu ostavku u kojoj je naveo da je greškom krajem maja umjesto privatne upotrijebio biznis kartice, te da je 19.000 eura dan kasnije vratio na račun kompanije.

Prethodno je Alternativa Crna Gora objavila da je Perunović službenu karticu koristio za plaćanja na platformi za kockanje, i to 19 puta po 1.000 eura.

Predstavnica Alternative Jelena Nedović kaže za RSE da su slučaj otkrili zahvaljujući zviždačima, nakon čije prijave su provjerili podatke a onda ih uputili tužilaštvu, koje je istog dana pokrenulo postupak.

Ona je uvjerena da Alternativa nije izašla u javnosti sa tim podacima da Perunović ne bi podnio ostavku na mjesto predsjednika Odbora direktora.

Nedović ističe da su i ranije nailazili na primjere zloupotreba službenih kartica državnih preduzeća, posebno kupovinama na benzinskim pumpama, ali da tužilaštva nisu reagovala u tim slučajevima.

Što se tiče slučaja Perunović, tužiteljka Osnovnog tužilaštva u Nikšiću Vjera Mićunović za RSE je samo kazala da je predmet “u fazi izviđaja” i da se “preduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje”.

Iz Agencije za sprečavanje korupcije su kazali za RSE da će u komunikaciji sa nikšićkim tužilaštvom izvršiti provjeru prihoda i imovine Perunovića.

On u imovinskim kartonima, koje je dužan da dostavlja Agenciji, nije imao prijavljenu štednju.

Perunović je prije funkcije u Elektroprivredi bio savjetnik potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića i državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija.

Kako se koriste kartice u Elektroprivredi

U državnoj Elektroprivredi Crne Gore 12 rukovodilaca posjeduje biznis platne kartice i to predsjednik Odbora direktora, tri direktora i osam izvršnih rukovodilaca.

Navode da nemaju podatke o trošenjima drugih kompanije iz njihove grupe, poput Željezare.

Kako su saopštili RSE “do sada nisu detektovane nikakve zloupotrebe”, a platne kartice kontrolišu njihovi službenici iz sektora za platni promet i računovodstvo.

Dodaju i da je godišnji limit na karticama za predsjednika Borda i izvršnog direktora po 2.000 eura, a za ostalih deset rukovodilaca po 1.000 eura.

Na pitanje kako da punih 20 dana nijesu reagovali, nego tek nakon što je to objavila Alternativa, kažu da su odmah reagovali, i shodno proceduri, da se o slučaju Perunovića raspravljalo na redovnoj sjednici Odbora direktora:

“Nema ni govora o odsustvu reakcije ili, kako se ponegdje navodilo, pokušaju zataškavanja. Sumarno, nije se radilo o oklijevanju ili odbijanju da se preduzmu odgovarajuće mjere, nego se djelovalo promptno, u skladu sa statutarnim i proceduralnim ovlašćenjima.”

Milovac pak kaže da EPCG slovi za najzatvoreniju kompaniju kada je u pitanju Zakon o slobodnom pristupu informacijama, čiji su obveznici:

“Godinama pokušavamo da dobijemo informacije o njenom poslovanju.”

Od samog tužilaštva, koje je pokrenulo istragu, Milovac nema velika očekivanja:

“Čak i da Perunović dobije najstrožiju kaznu koja je propisana za to djelo, time neće biti otklonjen uzrok već samo posljedica ili incident. Temeljna kontrola finansijske inspekcije ili revizorske institucije bi sasvim sigurno otkrila mnoge druge ozbiljnije nepravilnosti.”

Kako se troši novac poreskih obveznika

A da praksa trošenja državnih para na privatne potrebe preko službenih platnih kartica nije od skoro svjedoče neke stare nikad procesuirane afere.

Tako je 2014. otkriveno je da su službenim platnim karticama zaposleni u Ministarstvu poljoprivrede kupovali cigarilose, čokolade, vlažne maramice…

Dvije godine ranije je tadašnji premijer Igor Lukšić o trošku građana kupovao donji veš, čarape i kravatu prilikom baravka u Estoniji, uz obrazloženje da je njegov lični prtljag bio zagubljen.

Prošle godine, bivša direktorica podgoričkog preduzeća “Putevi” Violeta Klikovac, osumnjičena je za zloupotrebu službenog položaja jer je tokom četiri godine sa poslovne kartice više puta kupovala skupocjenu garderobu.

Ovih dana aktuelna je i afera trošenja reprezentacije podgoričke “Čistoće”, koja je samo u aprilu, u dva dana, čokolade i štapiće platila skoro hiljadu eura, a cvjetni aranžman mjesec ranije 400 eura.

Tokom 2021., kako su objavile Vijesti, skoro 3.000 eura potrošeno je na grickalice, bombone i čokolade.

Političke promjene nijesu promijenile način trošenja

Praksa trošenja novca građana nije prestala bez obzira na političke promjene u Crnoj Gori, kaže Milovac.

“Ne postoji politička volja da se trošenje novca građana uredi ni na minimalnom nivou. Većina državnih kompanija krije elementarne podatke o raspolaganju državnim sredstvima. ”

Iako su proruski Demokratski front, Demokrate i pokret URA smijenili s vlasti 2020. Demokratsku partiju socijalista Mila Đukanovića, dijelom i obećanjima da će zaustaviti zloupotrebu državnog novca u privatne svrhe, to se nije dogodilo, smatra Milovac:

“To je postalo prilično vidljivo jer, pored političkih promjena, nije prekinuta praksa da se upravljanje državnim kompanijama dijeli kao plijen partija. To je prostor za zadovoljavanje ličnih i partijskih interesa, a tek onda javnog interesa.”

I Vuk Iković kaže da su od novih vlasti očekivali da ukidaju, a ne da “razvijaju” prakse one prethodne, čijom kritikom su i došli na vlast.

A posao političara je, dodaje, da pomognu građanima da radom i znanjem uvećaju njihovu imovinu, a ne da na račun građana uvećavaju vlastitu.

Inače, istraživanje Centra za građansko obrazovanje iz maja ove godine pokazuje da skoro polovina, 48 odsto građana misli da smjena vlasti nije dovela do promjene svijesti.