Prema nezvaničnim saznanjima "Dana", zapadni partneri Crne Gore smatraju da bi Vlada u Skupštini Crne Gore imala podršku 43 poslanika, i to 24 Pokreta Evropa sad, sedam Demokrata, šest Bošnjačke stranke, tri iz albanskih partija, dva iz Socijalističke narodne partije i jednog iz Hrvatske građanske inicijative. Prema istim izvorima, postoji mogućnost da još jedan poslanik da podršku, što bi onda bila simbolična 44 glasa podrške za 44. Vladu.

U ovakvoj raspodjeli kolača dobro će proći Demokrate, jer, pored mjesta u izvršnoj vlasti, gotovo je sigurno da će dobiti i mjesto predsjednika Skupštine, koje će ponovo pripasti lideru te partije Aleksi Bečiću.

Svi izborni uspjesi ili neuspjesi Demokratske partije socijalista i koalicije "Za budućnost Crne Gore" ostavljeni su po strani i oni su sada na rezervnoj klupi, ali nisu u potpunosti odbačeni i još uvijek važe za moguće partnere u slučaju krize vlasti. Od DPS-a i bivšeg DF-a očekuje se da podrže sve evropske inicijative Vlade i parlamenta, kao i deblokiranje državnih institucija. Građanski pokret URA je na političkom ledu i o njima može samo da razmišlja mandatar, odnosno budući premijer Milojko Spajić, mada je on još prije izbra saopštio da sa njima neće ni pregovarati o sastavu buduće vlade. Iako je tada saopštio da će pregovarati sa koalicijom "Za budućnost Crne Gore", koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija i Radnička partija, to se vjerovatno neće dogoditi jer takvu izvršnu vlast neće podržati međunarodni partneri.

Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke kazala je da koaliciju "Za budućnost Crne Gore" (ZBCG) u Vašingtonu ne doživljavaju kao partnera.

Istovremeno je odbacila navode lidera ZBCG, koji su prethodno predvodili Demokratski front, da takav stav Amerike predstavlja miješanje u izbornu volju građana i suverenost Crne Gore, ocjenjujući ih "provokativnim i neutemeljenim". Iz koalicije "Za budućnost Crne Gore" poručili su da bez njih nema stabilne vlade, a oni koji žele nestabilnost u Crnoj Gori ne nalaze se u njihovoj koaliciji, već, kako su kazali, u određenim ambasadama.

– Svojim miješanjem američka ambasadorka Džudi Rajzing Rajnke još jednom je potvrdila da ona u stvari sastavlja crnogorsku vladu jer je mandat dala sama sebi – ocijenili su iz ZBCG.

Lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović kazao je da spoljnu politiku treba voditi dostojanstveno, a unutrašnju hrabro i odgovorno, i dodao da produžavanje predizborne kampanje nema nikakvog smisla.

– Nije zadatak američke ambasadorke u Crnoj Gori da sastavlja crnogorsku vladu, već da zajedno promovišemo demokratska pravila i praksu – poručio je lider Demosa Miodrag Lekić.

Nosilac liste Albanskog foruma na nedavno održanim parlamentarnim izborima Nik Đeljošaj saopštio je da ta koalicija djeluje potpuno u skladu sa politikom i demokratskim vrijednostima SAD.

Programski direktor NVO "Uzor" Marko Pejović rekao je za "Dan" da imajući u vidu geostrateško opredjeljenje i geopolitičku poziciju Crne Gore, koji podrazumijevaju pristupanje Evropskoj uniji i dalja integracija u NATO, reakcije i mišljenja predstavnika međunarodne javnosti su očekivani, posebno u situacijama političke nestabilnosti i izuzetne ideološke raznorodnosti političkih subjekata u kontekstu formiranja nove vlada, sa težnjom da bude proevropska, sa ispunjavanjem obaveza koje proističu iz članstva Crne Gore u NATO-u i ključnih međunarodnih akata.

 Usaglašavanje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije je zahtjev za sve zemlje kandidate, odnosno za one koje žele da postanu punopravne članice EU, čemu Crna Gora teži. S tim u vezi, EU i njene članice, ali i drugi međunarodni akteri poput SAD, očekuju od Crne Gore da uskladi svoju spoljnu politiku sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. U tom smislu, naklonjenost predstavnika ZBCG prema Rusiji izaziva sumnju na koji način bi se oni odnosili prema pitanjima usklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije. Dodatno, ukoliko uzmemo njihovu usaglašenost sa spoljnom politikom koju sprovodi predsjednik Srbije, nijesam siguran da bismo mogli očekivati nešto drugačije sa njihove strane u tom pravcu – naveo je Pejović.

Prema njegovim riječima, izjava Milana Kneževića da neće preispitivati članstvo u NATO-u ne znači da ne mogu sprovoditi radnje koje mogu da ugroze ispunjavanje obaveza koje proističu iz tog članstva.

– Njegova izjava da su oni za punopravno članstvo Crne Gore u EU ne korespondira sa njegovim određenjem da se Rusiji ne uvedu sankcije, jer, kao što sam istakao, usaglašavanje sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije obaveza je za sve zemlje kandidate. S tim u vezi, stav ambasadorke SAD u Crnoj Gori je očekivan i ne može se tumačiti kao miješanje u unutrašnja pitanja naše zemlje. Naprotiv, to je samo podsjećanje na ono što je utvrđeno ratifikovanim međunarodnim sporazumima sa aspekta geostrateškog opredjeljenja Crne Gore – navodi Pejović.

Prema njegovom mišljenju, ovo je očigledna poruka pokretu Evropa sad da Vlada sa ZBCG ne bi imala podršku SAD.

Ne smije se zanemariti činjenica da se podrškom građana koaliciji ZBCG iskazuje podrška relativizovanju ili odstupanju od geostrateškog opredjeljenja Crne Gore, ali je u Crnoj Gori značajna većina za zadržavanje opredjeljenja Crne Gore kao EU i NATO članice, što su potvrdili i rezultati izbora. Ukoliko Evropa sad i dalje stoji pri stavu da Crna Gora treba da bude nova članica EU i da dalje radi na ispunjavanju obaveza koje proističu iz članstva u NATO-u, onda je ova poruka za njih bila očekivana i nešto što su već trebali da imaju na umu, te u tom smislu ne vidim da bi mogla da utiče na njih u smislu formiranje vlasti – zaključio je naš sagovornik.

Politikolog Vladimir Pavićević rekao je za "Dan" da smo još uvijek daleko od početka formalnih pregovora o novoj vladi i od finalizovanja tih razgovora.

Ovih dana mogu se čuti prognoze, predlozi i očekivanja pojedinih domaćih i međunarodnih aktera da u novoj vladi ne treba da bude Đukanovićev DPS ni predstavnici Mandićeve i Kneževićeve liste. Moj je stav da novu vladu treba da čine sve opcije koje vezujemo za onu veliku pobjedu od 30. avgusta plus stranke nacionalnih zajednica. Takva vlada bila bi stabilna i imala bi podršku i do 60 poslanika u Skupštini. Budući mandatar Spajić je nešto slično najavio i najavio je da sa Milovim DPS-om neće razgovarati, ali da hoće da razgovara sa Mandićevom i Kneževićevom koalicijom. Tek predstoji početak pregovora, tako da će biti još mnogo izjava i predloga dok se ne dođe do strukture i sastava nove vlade – rekao je Pavićević.

Ko god bude činio buduću vladu, jedno je sigurno – neće je biti lako sastaviti, a još će biti teže potrajati četiri godine bez turbulencija unutar nje.

Izvor: DAN