"U svijetu je dokazano da se torturom ne dolazi do istine već do lažnih priznanja, izjava koje služe ometanju pravde", kaže za Radio Slobodna Evropa Tea Gorjanc Prelević, direktorica Akcije za ljudska prava komentarišući izvještaj Komiteta.

U izvještaju Komiteta se pozivaju na brojne navode o ozbiljnom fizičkom maltretiranju pritvorenih lica od strane policijskih službenika.

Optužbe o sprovođenju torture odnose na službenike Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, specijalnih jedinica, kriminalističke policije i inspektora iz raznih lokalnih policijskih stanica, piše Slobodna Evropa.

Optužbe uključuju "šamare, udarce nogama, korišćenje elektro-šokova, izazivanje osjećaja gušenja, prijetnje pištoljem, prijetnje silovanjem i skidanje osumnjičenih, vezivanje za stolicu i polivanje hladnom vodom".

"Delegacija CPT je takođe čula za prijetnje upućene djeci ili drugim članovima porodice osumnjičenog da bi se izvršio pritisak da daju priznanje ili da saopšte određene informacije. Po mišljenju Komiteta, ove navodne radnje mogu predstavljati mučenje”, piše u izvještaju.

Većina navodnih mučenja i maltretiranja dogodila se tokom predistražne faze krivičnog postupka, očigledno u svrhu izvlačenja informacija ili priznanja, zaključuje se, između ostalog, u izvještaju.

Komitet je izvještaj objavio 22. juna ove godine na osnovu 'ad hoc' posjete Crnoj Gori juna prošle godine.

Odgovor na pitanje da li su podaci o zlostavljanju zabrinjavajući, RSE je pokušao da dobije u Savjetu za građansku kontrolu rada policije, ali više pozvanih članova uključujući i predsjednika nije želio da komentariše izvještaj.

Tea Gorjanc Prelević direktorica Akcije koja dvije decenije prati kršenja ljudskih prava od strane institucija, posebno slučajeve policijske torture kaže da je i pored velikog broja pokrenutih postupaka za torturu kažnjen izuzetno mali broj službenika i to minimalnim kaznama.

Ona podvlači da po pravilu, posljednjih 20 godina, šefovi nikada nisu odgovarali za torturu koju su sprovodili njihovi službenici:

"Najviši u hijerarhiji, izbjegavaju odgovornost, a međunarodni standardi nalažu da odgovaraju nalogodavci odnosno oni koji su znali, tolerisali i nisu učinili ništa da se odgovorni kazne."

Na negativne nalaze Komiteta odgovorila je Vlada Crne Gore na 15 strana.

U odgovoru navode da su vođeni istražni postupci za prijavljene slučajeve policijske torture, da su u dijelu predmeta policijski službenici pravosnažno osuđeni, te da je značajan broj službenika prošao obuku iz oblasti ljudskih prava:

"Međutim, svjesni smo činjenice da se izolovani slučajevi i dalje dešavaju, ali ćemo kontinuiranom edukacijom i podizanjem policijske kulture spriječiti eventualnu torturu."

Na odgovor Vlade Komitetu, reagovala je Akcija za ljudska prava negirajući Vladine navode da su procesuirani svi policajci, za koje se sumnja da su zlostavljali osumnjičene:

"Uz 15 slučajeva u kojima postoji osnov za sumnju da je došlo do iznuđivanja svjedočenja, saznali smo za još sedam dodatnih prijava policijske torture. Samo u dva slučaja do danas je podignuta optužnica. Svi ostali su još u fazi predistražnog postupka, više od tri godine".

Navode i da je Ministarstvo unutrašnjih poslova nepotpuno informisalo Komitet o stanju u Crnoj Gori:

"Izvjestili smo Komitet i o fotografijama dokaza torture koje su navodno razmjenjivali službenici Uprave policije sa vođama kriminalnog klana, a koje je objavio portal Libertas".

Taj portal je 23. marta objavio da su, pripadnici specijalnog policijskog tima SPBOK tokom 2020. godine "otimali ljude i držali ih u svojim, tzv. štek stanovima, tukli ih, stavljali im pištolj u usta, mučili ih strujom, gušili ih, prijetili im, omalovažavali ih i prema njima nečovječno postupali."

Kako navode iz Akcije ove fotografije su nadležnim organima bile dostupne od jula 2021. godine, međutim počinioci do danas nijesu procesuirani ni u jednom slučaju na koji se fotografije odnose.

Oni su obavijestili Komitet i da policija nastavlja sa praksom presnimavanja snimaka moguće torture u policijskim prostorijama.

Iz Akcije tvrde i da je Vlada u odgovorima prikrila devetomjesečno odbijanje ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića da suspenduje policijske službenike optužene za torturu u slučaj 'bombaški napadi'.

Uz to, netačnim ocjenjuju i navode Vlade da da ministar u kontinuitetu šalje poruke 'nulte tolerancije' na zlostavljanja.

Podsjećamo, pet policijskih inspektora, koje državno tužilaštvo tereti da su Marka Boljevića 25. maja 2020. mučili: elektrošokerima, udarali bokserskim rukavicama, bejzbol palicama i pesnicama, repetirali mu pištolj pored glave, davili, pisali oproštajno pismo njegovoj porodici, prijetili da će mu ubiti porodicu i djevojku, suspendovani su 21. aprila 2023.

Tužilaštvo policajace tereti da su zlostavljali Boljevića kako bi ga prislili da da lažan iskaz, u slučaju bombaških napada na lokal “Grand” i kuću nekadašnjeg tajnog agenta iz 2015, i da za to optuži trojicu sugrađana, Benjamina i Zorana Mugošu i Jovana Grujičića.

Govoreći o ovom slučaju ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić je u više navrata izjavio da "iskreno vjeruje u nevinost" policijskih službenika te da će postupak protiv njih ubrzo biti okončan.

Adžić je činjenicu da ovi policajci rade i pored toga što je protiv njih pokrenut postupak pravdao navodnim nedostatkom inspektora u Crnoj Gori.

Kada je Akcija konstatovala da ministar zloupotrebljava položaj jer mimo zakona omogućava inspektorima, koji su pod istragom tužilaštva, da ostanu na pozicijama on je optužio Akciju za ljudska prava da navodno urušava institucije:

"Biću potpuno otvoren, nemojte da zbog određenih grantova urušavamo institucije", kazao je ministar za televiziju Vijesti u aprilu.

Ministarstvo pravde odbilo je predlog Akcije za ljudska prava da se zakonom propiše obavezno snimanje razgovora u policiji i državnom tužilaštvu sa građanima, osumnjičenima i svjedocima iako su to preporuke i Komiteta protiv torture.

Tea Gorjanc Prelević podsjeća da se već 20 godina ne primjenjuju preporuke domaćih i međunarodnih organizacija o suzbijanju policijskog zlostavljanja.

"Neophodno je da se sva saslušanja u policiji i tužilaštvu snimaju audio vizuelno, kao i intervjui sa svjedocima. To je standard u Evropi, za koji ovdje postoji otpor jer je nekome očigledno u interesu da nastavi sa 'kulturom' zlostavljanja u policiji."

Zbog toga, navodi Gorjanc Prelević, nevladine organizacije traže pomoć međunarodnih organizacija, od Savjeta Evrope do Evropske unije, da kod vlasti insistiraju, da se ovoj oblasti uspostave vladavina prava.

Tortura policijskih službenika pominje se i u izvještaju Stejt Departmenta o ljudskim pravima koji se odnosi na prošlu godinu a koji je objavljen marta 2023.

Kao značajna kršenja ljudskih prava izdvojeni su “kredibilni izvještaji o navodnoj torturi za koju su odgovorni vladini agenti".

Nekažnjivost je, kako navodi Stejt department, i dalje problem, "a vlada nije uložila mnogo napora da identifikuje, istraži, krivično goni ili kazni zvaničnike koji su kršili ljudska prava."

"Bilo je izvještaja u kojima se navodi da je policija mučila osumnjičene i da je bilo prebijanja u zatvorima i pritvornim centrima širom zemlje. Vlada je krivično gonila neke policajce i zatvorske čuvare optužene za prekoračenje ovlašćenja, ali su sudski procesi odlagani”.

Nevladine organizacije navode da je na dužnosti i dalje nekoliko policajaca za koje je utvrđeno da su odgovorni za kršenje pravila službe, uključujući slučajeve prekomjerne upotrebe sile, navodi se u izvještaju Stejt departmenta.

Crna Gora je nakon četvrtog Univerzalnog periodičnog pregleda Ujedinjenih nacija o stanju ljudskih prava dobila 247 preporuke država članica UN, među kojima su i preporuke koje se odnose na rješavanje slučajeva policijske torture.

Radio Slobodna Evropa