„Za sajber napade ne postoje granice te je zajednički regionalni pristup obezbjeđivanju kibernetičke bezbjednosti u regionu, u skladu sa standardima Evropske unije, postao obavezan. Ekonomijama Zapadnog Balkana je potreban čvrst pravni okvir kojim se omogućava saradnja i razmjena informacija među njima samima, ali i sa Evropskom unijom. Visok stepen političke predanosti reformama u oblasti sajber bezbjednosti je u tom smislu na prvom mjestu. Region treba da radi zajedno. Informisanost i podizanje svijesti su jednako važni dijelovi sveobuhvatne strategije sajber bezbjednosti, kao i programi i strategije kojima se podržava digitalizacija poslovnog sektora, uključujući e-trgovinu, koju trebamo brzo razvijati,“ rekla je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu na panelu posvećenom napretku, izazovima i potrebama u postizanju otpornijeg sajber okruženja na Zapadnom Balkanu.

Osim Bregu, govorio je i generalni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju Gert Jan Kupman dok su među panelistima bili ministar za informaciono društvo i administraciju Sjeverne Makedonije Azir Aliju, zamjenica ministarke za infrastrukturu i energetiku Albanije Enkelejda Mucaj, zamjenik ministra unutrašnjih poslova Kosova* Bardil Dobra, državni sekretar u Ministarstvu informisanja i telekomunikacija Srbije Milan Dobrijević, generalna direktorka u Ministarstvu javne uprave Crne Gore Marija Hajduković i šef Odsjeka za informatiku i komunikacije u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine Predrag Simović.

„Kada bismo ga posmatrali kao zemlju, sajber kriminal, za koji se predviđa da će nanijeti štetu od ukupno 8 biliona američkih dolara na svjetskom nivou 2023. godine, bio bi treća najveća privreda nakon Sjedinjenih Američkih Država i Kine. Ako su studije i prognoze naučno tačne, povećanje troškova sajber kriminala od 15 posto godišnje u naredne tri godine će biti najveći prenos ekonomskog bogatstva u istoriji. To znači da je nužno da ne gubimo vrijeme i da se zaštitimo. Unapređenje kibernetičke otpornosti u našem regionu je i dalje temelj i okosnica svih transformativnih promjena, uključujući bržu integraciju e-trgovine i jedinstvenog tržišta. Zapadnom Balkanu su potrebne direktne veze u svim mogućim kapacitetima sa svim tijelima, mrežama i okvirima Evropske unije,“ zaključila je Bregu.

Savjet za regionalnu saradnju se nedavno pridružio Globalnom forumu stručnjaka za sajber bezbjednost (GFCE) koje broji 110 članova s ciljem da se nastavi sa jačanjem i izgradnjom regionalnih i evropskih kapaciteta za kibernetičku sigurnost. Savjet takođe predano zagovara da EU Zapadnom Balkan omogući uključivanje u rad Agencije Evropske unije za sajber bezbjednost (ENISA). Time bi se obilježila još jedna primjena „postepenog uvođenja evropskih politika“ i doprinijelo bržoj usklađenosti regiona sa standardima i praksama jedinstvenog tržišta Evropske unije. Osim toga, uvrštavanjem Zapadnog Balkana u mehanizam EU za reviziju kibernetičkih incidenata kako bi se procijenili i pregledali konkretni slučajevi povrede kibernetičke sigurnosti omogućio bi se bolji odgovor regiona na sajber napade i izgradili kapacitete za pravovremeni odgovor.

Učesnici konferencije su razgovarali o napretku Zapadnog Balkana na putu ka većoj otpornosti na kibernetičke prijetnje. Ministri i drugi predstavnici vlada i javnih institucija iz regiona, donatora, međunarodnih organizacija, partnera, privatnog sektora, nevladinih organizacija i akademske zajednice, razmijenili su viđenja o izazovima i potrebama u oblasti sajber bezbjednosti i načinima na koje ih najbolje rješavati primjenom pristupa na svim nivoima vlasti i društva u cjelini. Pažnja je pri tome posvećena jačanju regionalne saradnje i unapređenju razmjene informacija, kao i znanja i iskustava između ekonomija Zapadnog Balkana, ali i u okviru svjetske sajber zajednice.