Poručio je da su Beograd i Aleksandar Vučić odigrali maestralnu partiju šaha. 

„Iskoristili su ukrajinsku krizu i dobili podršku Zapada za svoju „neutralnost“. A onda im je Zapad isporučio Crnu Goru, dio BiH i želi još dio Kosova. U Crnoj Gori su, zahvaljujući prije svega kontroli medija, uspjeli da ubijede ljude da je korupcija veći problem od fašizma. I cijenu će platiti država Crna Gora“, istakao je Avdić u razgovoru za Portal Analitika. 

Možda, kako dodaje, ne uskoro ali dugoročno sigurno hoće. 

Vidimo da novi crnogorski predsjednik sa sjetom govori o Momiru Bulatoviću. Ako mu je on uzor, a vidimo da jeste, onda nema dileme da će Milatović služiti Vučiću onako kako je Bulatović služio Miloševiću“, naglašava Avdić.

Manje brojni narodi da ne daju većinu prosrpskoj koaliciji 

Naš sagovornik smatra da bi Bošnjaci, Albanci i Hrvati morali odbiti poziv prosrpskih stranaka da uđu u vlast, ukoliko njihovi glasovi budu odlučivali o većini u novom sazivu crnogorskog parlamenta.

„Ali, ako i bez njih ima većina u ovoj prosrpskoj koaliciji, onda je pametnije da uđu u vlast, jer će na taj način dobiti, ako ništa drugo, barem informacije iznutra. Mada ne treba zaboraviti da je uvijek bilo sejdija bajramovića i dritana abazovića“, napominje Avdić.

Istorijski uspjeh Bošnjačke stranke na parlamentarnim izborima prošao je bez značajnijeg odjeka u Sarajevu jer su, kako objašnjava sagovornik Analitike, u ovom trenutku Bošnjaci u Bosni i Hercegovini okupirani svojim problemima.

„Nijesam primijetio da je bilo nekih posebnih komentara. Znam samo da su kolege novinari primijetili da SDA nije odmah čestitala BSCG na dobrom izbornom rezultatu. Učinili su to tek nakon kritika u medijima. Istina, drugi nijesu ni čestitali. Nekima od njih je Dritan Abazović uzor“, rekao je Avdić. 

Za vrijeme Đukanovića riješena sva teška pitanja između CG i BiH

Nakon konstituisanja nove vlasti u Podgorici, naš sagovornik ne očekuje značajnije promjene u međudržavnim odnosima Crne Gore i BiH. 

„Prvo, za vrijeme vladavine Mila Đukanovića sva otvorena i teška pitanja između BiH i Crne Gore su riješena (rezolucija o genocidu u Srebrenici, odšteta žrtvama iz proteklog rata, pitanje granica). Dakle, Milatović ne mora rješavati velika pitanja. A da ih je morao rješavati, ja ne bih bio optimista“, poručuje Avdić.

Dodik radi ono što njegov narod želi da radi

Predsjednik manjeg bosansko-hercegovačkog entiteta Republike Srpske, Milorad Dodik, ne haje za sve dublju izolaciju Rusije od strane Zapada i uporno radi na snaženju odnosa Banja Luke i Moskve. Shodno tome, zanimalo nas je u kojoj mjeri je njegova vlast zavisna od režima u Kremlju. 

„Milorad Dodik je jedan od rijetkih političara u Evropi koji otvoreno podržava Vladimira Putina. Osim Lukašenka, nijedan lider, koliko god bio proruski, nije smogao hrabrosti da u ovoj situaciji odlikuje Vladimira Putina, niti je bio hrabar da primi odlikovanje od Putina. Sve je to uradio Milorad Dodik“, podsjeća Avdić. 

Napominje kako ne treba smetnuti s uma da postoje višedecenijske veze ruskog i srpskog naroda. 

„Veći dio Srba gaji odeđenu vrstu simpatija prema Rusiji. Dakle, Dodik, zapravo, radi ono što njegov narod želi da radi“, ističe Avdić.

Iredentistički pokreti Srba u BiH i Kosovu u posljednje vrijeme ponovo su se razbuktali, s tim što je, kako navodi sagovornik Analitike, onaj zapadno od Drine mnogo ozbiljniji jer ka svom cilju ide rušeći institucije države.

„Imamo posljednju situaciju sa Ustavnim sudom BiH, zbog čega je reagirao OHR i poništio Zakon Republike Srpske kojim su suspendovane odluke Ustavnog suda BiH na području tog etniteta. To je, po meni, mnogo opasnije od skupine nasilnika na sjeveru Kosova koji kamenuju policiju“, rekao je Avdić. 

Kaže kako nema dileme da Beograd stoji iza grupa na sjeveru Kosova ali, kako dodaje, osim hapšenja trojice policajaca, nijednom se institucije Srbije nijesu uključile u direktne sukobe. 

„Zamislite sada da skupine sa sjevera Kosova imaju svoju policiju, svoju Vladu, da se finansiraju iz budžeta Kosova, i da imaju pravo veta u Vladi u Prištini. Dodik sve to ima, a pritom se njegovi stavovi ne razlikuju od stavova onih maskiranih nasilnika na sjeveru Kosova“, izričit je Avdić.

Sve više pozicija drže Srbi i Hrvati koji su protiv države BiH

U BiH sve više pozicija na ključnim mjestima u državnoj upravi i preduzećima u vlasništvu države preuzimaju Srbi i Hrvati, a nauštrb Bošnjaka. Ipak, sagovornik Analitike smatra kako nije problem što Srbi i Hrvati drže više pozicija od Bošnjaka već što ključna mjesta zauzimaju Srbi i Hrvati koji su protiv države Bosne i Hercegovine. 

„Evo, dva konkretna primjera. Željko Komšić je legalno izabrani član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. No, vodeća hrvatska stranka i Vlada susjedne Republike Hrvatske ga ne smatra Hrvatom. Naprotiv. Oni ga, uz pomoć dijela Međunarodne zajednice, žele potpuno eliminisati iz političkog života“, kaže Avdić. 

Drugi primjer je, dodaje, Ustavni sud BiH. 

„Recimo, Sanela Butigan-Gorušanović je Hrvatica sa dugogodišnjim pravnim iskustvom. Vodeća hrvatska stranka u BiH sa svojim partnerima bošnjačkog korpusa nastoji spriječiti izbor Sanele Butigan-Gorušanović za sutkinju Ustavnog suda BiH, jer ona za njih nije „dovoljno dobra Hrvatica“, iako čak u Ustavu nije ni propisano da to mjesto pripada Bošnjaku, Srbinu ili Hrvatu“, objašnjava Avdić.

Ustav suspendovan na dan kako bi se ispunile želje ambasadora

Svojevrsno obezvlašćivanje Bošnjaka vrši se u uz svesrdnu pomoć Zapada te nas je zanimalo da li je u pitanju korupcija zapadnih službenika ili je sve dio šire strategija.

„E, ovdje dolazimo do ključnog pitanja. Ne ulazeći uopšte u etničku pripadnost, odmah ću reći da je visoki predstavnik Kristijan Šmit suspendovao Ustav Federacije BiH na samo jedan dan kako bi Vladu Federacije BiH imenovala koalicija za koju su se zalagali ambasadori SAD, EU i Velike Britanije“, smatra Avdić. 

Dakle, ističe on, Zapad koji se poziva na ljudska prava suspenduje Ustav na jedan dan. 

Vrijednost bošnjačkog glasa u Hercegovini umanjena Šmitovim amandmanima 

„I, kada počnemo tragati za njihovim motivima, dođemo do etničke pripadnosti. Zapadne diplomate su procijenile da, zbog „demografskog oportunizma“, Bošnjaci postaju nadmoćni u odnosu na druge narode. Onda su odlučili da tu nadmoć riješe jednonevnom suspenzijom Ustava Federacije i ugrađivanjem hercegovačkih Hrvata u sam Ustav“, podvlači Avdić. 

On objašnjva kako sada, recimo, 90 hiljada Bošnjaka iz Hercegovine daje jednog delegata u Dom naroda FBiH a 120 hiljada Hrvata daje pet delegata. 

„Iako je i ranije bila manja, vrijednost bošnjačkog glasa u Hercegovini je drastično umanjena Schmidtovim amandmanima. Pitate me da li je u pitanju korupcija? Ne znam. Ali znam da je stanje u BiH ovakvo – ono što je u ratu držala Vojska Republike Srpske je srpsko. Ono što je držao HVO je hrvatsko. A ono što je držala Armija RBiH je svih zajedno“, ocijenio je Avdić.