Njihov plan prethodno nije dobio povjerenje povjerilaca kojima je u stečaju, od ukupno 110 miliona eura potraživanja, priznat milion. Protiv plana bila je većina formiranih klasa povjerilaca, dok su za, osim predlagača Atlas kapa, bili bivša Kneževićeva Invest banka, sada u stečaju, sa oko šest miliona eura potraživanja, Elektroprivreda sa 2,5 hiljade te bivša direktorica Meljine kompleksa Ivona Čavić sa 5,5 hiljada eura potraživanja.

Protiv plana glasala je Opština Herceg Novi, koja potražuje 890 hiljada eura, država sa potraživanjem od 86,7 miliona, nekadašnja Kneževićeva Atlas banka u stečaju sa 6,3 miliona eura potraživanja, te Uprava prihoda i carina sa 60 hiljada eura potraživanja.

U žalbi su iz Atlas kapa ukazali da je sud propustio da procijeni osnovanost i visinu potraživanja, istakli da je potraživanje države predmet sudskog postupka u koji sud nije izvršio uvid i problematizuju potraživanja Invest i Atlas banke u stečaju, ukazujući da su ih prijavili i prema bolnici Meljine koja je takođe u stečaju. Smatraju da je ove povjerioce trebalo isključiti iz glasanja, imajući u vidu da planom nije bilo predviđeno brisanje njihovih hipoteka.

Apelacioni sud je bio stava da je nižestepeni sud u ovom postupku postupio ispravno navodeći da se sva potraživanja smatraju osnovanim u svrhu glasanja o planu reorganizacije.

Kompanija Atlas kap je planirala da vrati dugove novcem od zakupa bolnice Meljine, za koju je bivši stečajni upravnik Meljine kompleksa Saša Zejak dogovorio kiriju od deset hiljada eura, koje nijesu isplaćene. Problematizovali su taj iznos imajući u vidu tržišnu vrijednost imovine, zbog čega tužbom potražuju i gotovo stoprocentno očekuju da će, najkasnije za dvije i po godine, naplatiti višemilionsku izgubljenu dobit, na osnovu čega su planirali da namire povjerioce. Država je na ovaj plan gledala kao na obmanjivanje povjerilaca i zloupotrebu reorganizacije, a iz Opštine Herceg Novi su ukazali da Meljine kompleks godinama ne obavlja djelatnost.