Ovo je bio treći samit o migracijama u ovom sastavu. Konkretno, dogovoreno je formiranje zajedničke radne grupe za zaštitu granica i intenziviranje saradnje u borbi protiv krijumčara ljudi. Cilj je da se razbiju strukture, a ne da se hvata samo „sitna riba".

Kurir piše da Nehamer na konferenciji za novinare poslije susreta dao da se podijeli fascikla u kojoj su predstavljeni dosadašnji rezultati ovih samita. Zahvalio se Srbiji što je ukinula bezvizni režim sa Tunisom i Indijom što je odmah dovelo do značajnog pada broja zahtjeva za azil u Austriji. Od učesnika, jedino je Vučić napomenuo da je planiran još jedan samit u Beogradu ili Budimpešti, izdvajamo još iz teksta austrijskog Kurira.

Njemački portalt-onlajn, između ostalog, prenosi riječi austrijskog kancelara Nehamera koji je rekao da bi „procedure azila u trećim zemljama mogle da sprovode i nezavisne organizacije kao što je UNHCR, kako bi izbjeglice „dobile pošten proces, bez davanja novca organizovanom kriminalu" i eventualno „umrle u Sredozemnom moru".

Ovaj portal navodi da je mađarski premijer Orban kritikovao kompromis EU o azilu rekavši da je to „poziv ilegalnim migrantima. Kada ljudi čuju da se među nama raspodjeljuju ilegalni migranti mogli bi pomisliti da će EU riješiti njihove probleme i krenuti put Evrope". Prema Orbanu, piše t-onlajn, obavezujuće kvote bi dovele i do razvoja „migrantskih geta".

Njemački javni servis ARD piše da je „zanimljiv bio ovaj tripartitni sastanak, koji je održan po treći put: Austrisjki kancelar Karl Nehamer, mađarski premijer Viktor Orban i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dali su do znanja da imaju zajednički problem: migracionu politiku EU".

ARD navodi da je rezultat trojnog samita o migracijama u Beču „Memorandum o razumevanju” – koji su potpisali nadležni ministri unutrašnjih poslova Mađarske, Srbije i Austrije.

Austrijski politički ekspert Peter Filcmajer za ARD objašnjava: „Žele da se bore protiv neregularne migracije. To je apsurdno, utoliko što niko nije za ilegalnu imigraciju. Prilično besramno su tu pomiješana pitanja imigracije i azila".

Ovaj austrijski stručnjak takođe kaže da Mađarska ima najveću stopu inflacije među zemljama u EU, a Austrija jednu od najvećih stopa inflacije u eurozoni. Time se ne dobijaju izbori - i zato se sada ulog stavlja na kartu - migracija".

A Drugi program njemačke televizije ZDF na svom portalu piše da je sastanak u Beču, navodno posvećen migracionoj politici "više ličio na priliku za fotografisanje trojice uzdrmanih političara".

Kancelar Austrije Karl Nehamer je pod velikim pritiskom u zemlji: desničarska FPO prednjači u anketama. Poput Sebastijana Kurca, Nehamer se sada nada da će migrantskom politikom bliskom Orbanu vratiti glasače iz desničarskog tabora.

"Moramo da shvatimo da sistem azila EU ne funkcioniše. Zato je važno da dobro sarađujemo bilateralno" rekao je Karl Nehamer prenosi ZDF sa konferencije za štampu.

Pored Nehamera - mađarski premijer Orban. Kada se radi o sloganima, saveznik - a kada se radi o realnosti, problem za Austriju. Činjenica je da većina onih koji ilegalno dolaze u Austriju prvo bila u Mađarskoj, i da je Orban nedavno prijevremeno pustio iz zatvora stotine krijumčara ljudima – ali, naravno da Orban o tome nije govorio. Premijer Mađarske je napao treću strani koja nije bila prisutna u Beču i još jednom odbio kompromis EU o azilu.

"Nećemo sprovoditi te odluke EU. Nećemo prihvatiti obavezujuću kvotu" rekao je Viktor Orban.

A onda je krenuo svojim standardnim napadom: „Ne samo da se moramo braniti od migranata, već i od Brisela". Orban prihvata solidarnost samo kada su u pitanju milijarde EU – ali ne u slučaju ratnih izbjeglica, a svakako ne u slučaju migranata.

Veoma tih je bio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. On ima potpuno drugačiji problem. Desetine hiljada ljudi već sedmicama izlazi na ulice širom zemlje: traže Vučićevu ostavku i prekid kulture nasilja pod njegovom vladom. Slike protesta prenose se po TV ekranima u Evropi – i Vučić je u Beču želio da ih svojim porukuma baci u sjenku: Pomažem EU protiv ilegalnih migracija i time doprinosim stabilnosti u EU. I zaista, činjenca je da su nova srpska vizna ograničenja za Indiju i Tunis smanjila pritisak na balkansku rutu, piše i ZDF.