Crnogorska kinoteka, koja je od države zadužena da baštini filmsko nasljeđe, ovih dana završava značajan projekat - restauraciju prvog crnogorskog igranog filma „Voskresenja ne biva bez smrti“ iz 1922. godine, snimljenog u Italiji.
Za ovaj film je scenario napisao Vladimir Đ. Popović, ministar pravde u pretposljednjoj crnogorskoj emigrantskoj vladi. Na tom scenariju sarađivao je sa poznatim italijanskim pjesnikom Gabrijelom D' Anuncijem, a glavne uloge u filmu igraju italijanski glumci, predvođeni Elenom Sangro.
„Voskresenje“ je predstavljalo pokušaj da se posredstvom filma utiče na političku sudbinu Crne Gore nakon Prvog svjetskog rata. Da bismo razumjeli o kakvom poduhvatu se radi, dovoljno je vidjeti kroz kakve muke mi danas prolazimo da bismo napravili film. Premda je, prema dostupnim podacima, prikazan u Italiji, Španiji, Francuskoj i Egiptu, do danas film nije pronađen u cjelini, već imamo samo ostatke ostataka: prolog filma, četrdesetak fotografija i sačuvan scenario, na osnovu kojeg je nedavno preminuli prof. Dejan Kosanović 1996. napravio rekonstrukciju filma. Projekat restauracije rekonstruisane verzije „Voskresenja“ na 35mm traci prvi je te vrste kada je Crnogorska kinoteka u pitanju. Film će biti objavljen i kao DVD izdanje, a biće dostupan i posredstvom našeg sajta - kazao je “Vijestima” umjetnički direktor Kinoteke, reditelj Andro Martinović.
Filmove iz Crnogorska kinoteke, građani su mogli da vide u Crnogorskom narodnom pozorištu, na Underhillu, festivalima, prilikom obilježavanja jubileja kakav je bio onaj posvećen Živku Nikoliću, Krstu Papiću ili pak Njegošu.
Institucija koja čuva domaća i svjetska filmska ostvarenja, i dalje nema svoju bioskopsku salu i sopstvene odgovarajuće prostorije, a sve to donosi dodatne troškove na račun rentiranja koji za ovu godinu iznose šest hiljada eura (dok su prošle godine ukupni troškovi rente iznosili 4.400 hiljada eura), od kojih zakup objekta na godišnjem nivou “odnese” 5.800 hiljada eura, a za zakup opreme preostane 200 eura.
Kao jedno od mogućih rješenja, osim čekanja na završetak rekonstrukcije Doma Vojske u kome bi Kinoteka trebalo da bude smještena, Martinović predlaže još jedno. On smatra da bi se moglo razmisliti o izdvajanju Kinoteke i gradnji ne suviše zahtjevne i skupe svojevrsne Kuće filma, u kojoj bi bilo još srodnih sadržaja, uključujući i Filmski centar.
- Kinoteka je privremeno smještena u prostoru koji nije adekvatan za obavljanje njenih djelatnosti, a privremena rješenja kod nas traju dosta dugo. Zgrada bivšeg Doma vojske, u kojoj bi u perspektivi bila smještena i Kinoteka, u fazi je temeljne rekonstrukcije, ali radovi kasne kako zbog hroničnog nedostatka novca, tako i zbog nekih drugih problema. S obzirom na to da nijesmo uključeni u proces izrade projekta i same gradnje, ne možemo dati prognozu kada će se i kako sve završiti - rekao je on.
Ova institucija je i pored skromnog budžeta koji ostaje za projekte, u u saradnji sa arhivima u kojima se čuvaju izvorni filmski materijali, uradila nove kopije velikog broja filmova najznačajnijih crnogorskih filmskih autora, kao što su Veljo Stojanović, Milo Đukanović, Nikša Jovićević, Krsto Škanata, Vlatko Gilić, Aleksandar Ilić, Živko Nikolić, Krsto Papić, čuvaju filmove Dušana Vukotića i Veljka Bulajića, te gotovo kompletnu savremenu crnogorsku produkciju.
Martinović objašnjava da dolazak do kopije nekog filma uopšte nije jednostavan put.
- Osim novca za laboratorijske usluge, nerijetko je potrebno prethodno obaviti istraživački rad, riješiti pitanje prava (naročito u pravo nerazjašnjenim slučajevima produkcijskih kuća koje su prestale sa radom) i postići sporazum o pozajmici negativa, koji imaju status kulturnog dobra. Poseban problem predstavlja haos nastao privatizacijom nekih filmskih preduzeća, pri čemu su novi vlasnici, uglavnom zainteresovani samo za imovinu preduzeća, volšebno postali i vlasnici filmova ili barem pretenduju da to budu - kazao je Martinović.
On je kazao da bi zbog toga što su ti filmovi pravljeni gotovo isključivo državnim novcem, jedino pravedno bi bilo da oni budu zaštićeni od strane države i da pripadnu kinotekama, koje bi ih onda na legalan način učinile dostupnim publici, razumije se, uz puno poštovanje autorskih prava.
NASLJEĐE u eri digitalizacije
Pored završetka restauracije prvog crnogorskog filma, Kinoteka trenutno radi i na organizaciji seminara u okviru Balkan`s Memory Project-a, koji će se održati u Podgorici od 28. – 30. oktobra. Riječ je o međunarodnom projektu posvećenom definisanju politike i strategija za očuvanje, zaštitu i valorizaciju audiovizuelnog nasljeđa u vremenu digitalizacije.
Koncipiran je od strane jednog od najznačajnijih svjetskih instituta koji se bave audiovizuelnim domenom francuske INA-e, sufinansira ga Evropska komisija, a učesnici su predstavnici filmskih i TV arhiva zemalja iz regiona. U izlaganjima međunarodnih eksperata iz odgovarajućih oblasti, na seminaru u Podgorici će biti riječi o pravnom okviru za korišćenje arhivskih materijala i prezentaciju audiovizuelnih sadržaja.
(Izvor:Vijesti)
