Advokat Veselin Radulović u razgovoru za Portal Analitika navodi da činjenica da su rezultati na jednom biračkom mjestu poništeni i da tu izbori nijesu ponovljeni, može činiti spornom odluku DIK-a da proglasi konačne rezultate izbora. 

„Međutim, Državna izborna komisija utvrđuje konačne rezultate izbora za poslanike u roku od 12 časova od konačnosti ili izvršnosti odluka donešenih po prigovoru ili žalbi. U konkretnom slučaju, Državna izborna komisija je dobila konačne odluke Ustavnog suda po žalbi, pa su uslovi za proglašenje konačnih rezultata bili ispunjeni“, objašnjava Radulović.

Na pitanje kako tumači to što Ustavni sud u analogno istoj stvari odlučuje različito, Radulović se ograđuje, napomenuvši da nije upoznat s detaljima predmeta i obrazloženjem Ustavnog suda.

 „Pravna sigurnost bi svakako bila ugrožena kada bi Ustavni sud u istim situacijama donosio različite odluke“, ističe sagovornik Analitike.

Radulović napominje i da zakon ne propisuje mogućnost izjavljivanja prigovora na konačne rezultate izbora. 

„Na taj način proglašenje rezultata i konstituisanje Skupštine i izbor Vlade bi moglo da se odugovlači dodatno, a to su pojedini subjekti i do sada činili iz ličnih i partijskih interesa“, ukazuje Radulović.

Upitan kakve posljedice i presedane ostavljaju eventualni propusti DIK i Ustavnog suda na buduće konstituente tih organa te da li će se u skorijoj budućnosti ovi, ali i ostali načelni nezavisni organi unutar državnog aparata, osloboditi partijskih okova, Radulović naglašava da svi eventualni propusti u radu državnih organa uvijek imaju negativne posljedice. 

„S obzirom na to da je crnogorsko društvo decenijama uspostavljeno i funkcioniše kao partitokratski sistem u kome partije i njihovi lideri imaju suverenitet, a ne građani Crne Gore, nije realno očekivati da u skorije vrijeme imamo institucije potpuno oslobođene partijskih okova“, kaže Radulović. 

Prema njegovim riječima, uslovi da se to desi biće stvoreni izmjenom izbornog zakonodavstva koje će uvesti neki od modela otvorenih lista kada će građani, a ne partijski lideri, odlučivati ko će ih predstavljati u Skupštini. 

„Samo takvi predstavnici građana mogu uspostaviti institucije u kojima neće biti partijski kadrovi i uhljebi, već isključivo i samo profesionalci sa integritetom“, zaključuje Radulović.

Podsjetimo, Državna izborna komisija u petak je proglasila konačne rezultate parlamentarnih izbora održanih 11. juna. Time su počeli da teku rokovi za formiranje novog saziva Parlamenta, kao i nove izvršne vlasti.

Naime, u roku od 15 dana od proglašenja konačnih rezultata izbora mora se konstituisati novi saziv Skupštine Crne Gore. Nakon toga, predsjednik države ima rok od 30 dana za konsultacije s predstavnicima političkih partija i predlaganje mandatara.

Mandatar ima rok od 90 dana da sastavi kabinet i dobije većinu (41 glas) u Parlamentu. Ukoliko to ne ispuni u predviđenom roku slijede nam novi izbori.