Ipak, postoji mnogo više negativnih trendova zbog kojih prevladava zabrinutost da UN neće ispuniti svoj cilj iskorjenjivanja gladi u svijetu do 2030. godine, pišu svjetski mediji.

Raširena kriza hrane

Broj gladnih ljudi u svijetu je, prema izvještaju UN-a, porastao za 122 miliona na 735 miliona od 2019. zbog pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini, napisao je Gardijan (The Guardian).

Ako se sadašnji trendovi nastave, gotovo 600 miliona ljudi bit će hronično pothranjeno do 2030. godine, što je oko 119 miliona više nego da se pandemija i rat nisu desili, ističe list uz ocjenu da ovogodišnji izvještaj o stanju sigurnosti hrane i prehrane u svijetu prikazuje svijet zahvaćen raširenom krizom hrane.
Nigerija, 2022. godine.

Procjenjuje se da je 2022. oko 900 miliona ljudi ili 11,3 posto svjetske populacije, patilo od ozbiljne nesigurnosti u vezi s hranom. Gotovo svaka treća osoba – 2,4 milijarde, ili 29,6 posto svjetske populacije – nije imala stalni pristup hrani, pokazao je izvještaj.

Milioni djece i dalje su pothranjeni: 2022. godine 45 miliona djece mlađe od pet godina patilo je od iscrpljenosti, najsmrtonosnijeg oblika pothranjenosti, a 148 miliona djece iste dobi imalo je zastoj u rastu i razvoju.

Dok se broj ljudi suočenih s glađu na globalnom nivou stabilizovao nakon naglog porasta od 2019. do 2020., glad je i dalje u porastu u zapadnoj Aziji, na Karibima i širom Afrike, navodi se u izvještaju koji su 12. jula objavili Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i četiri druga tijela UN-a.

U Afganistanu radi najmanje milion djece, gdje su prihodi pali, a milioni su na ivici gladi.

Maksimo Torero (Maximo Torero), glavni ekonomista FAO-a i glavni autor izvještaja, upozorio je da će klimatska kriza, iako nije toliko uticala na nivoe gladi 2022. kao pandemija i rat u Ukrajini, imati "ozbiljan uticaj tokom vremena".

U Nigeriji se broj ljudi koji se suočavaju s ozbiljnom nestašicom hrane udvostručio samo u posljednje dvije godine zbog klimatskih promjena.

Glad u svijetu je nakon sedam godina prestala da raste 2022., ali je i dalje iznad nivoa prije pandemije i daleko je od UN-ovog cilja da bude iskorijenjena do 2030., ukazuje agencija Frans pres (Agence France Presse).

Procenat ljudi koji se suočavaju s hroničnom gladi porastao je sa 7,9 posto svjetske populacije 2019. godine prije pandemije na 9,2 posto 2022. godine.

Međutim, godišnji rast "zaustavljen je" s ukupnim padom za oko 3,8 miliona ljudi između 2021. i 2022., navodi se u izvještaju o stanju sigurnosti hrane i prehrane u svijetu iz upozorenje da su teško pogođene žene i oni koji žive u ruralnim područjima.

Ekonomski oporavak nakon pandemije pomogao je da se situacija poboljša, "ali nema sumnje da je skromni napredak potkopan sve većim cijenama hrane i energije koje je podstakao rat u Ukrajini", navodi se u izvještaju.

Poremećen globalni lanac snabdijevanja hranom je neporeciva posljedica rata u Ukrajini, napisao je Vašington post ukazujući na prošlomjesečnu izjavu zamjenice direktora USAID-a, Izobel Koleman (Isobel Coleman) kako svijetu "nedostaje oko 11 miliona tona pšenice za izvoz koja je tradicionalno išla u najsiromašnije zemlje".

Zvaničnici UN-a ističu da su nove globalne brojke o gladi zapravo vratile svijet tamo gdje je bio 2015., kada su usvojeni ciljevi održivog razvoja, te da se mnoge zemlje u Africi suočavaju sa značajnim izazovima s javnim dugom, strukturnom realnošću koja pridonosi inflaciji i krizi s hranom.

U isto vrijeme, zvaničnici su zabrinuti da potreba za hranom i snabdijevanje ranjivih zajednica neće biti ispunjena humanitarnim donatorskim aktivnostima na Zapadu zbog poteškoća da se prikupe potrebna sredstva.

Rat u Ukrajini je, naglašava Vašington post, preusmjerio pomoć evropskih vlada i suzio skup donatora za krize u drugim dijelovima svijeta.